Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. na drugu uskrsnu nedjelju, nedjelju Božanskog milosrđa 1. svibnja, proglasio je blaženim slugu Božjega Ivana Pavla II.
U tijeku svečanoga misnog slavlja na Trgu Sv. Petra, na kojem se okupilo više od milijun ljudi, Papa je izgovorio obrazac beatifikacije čime je veliki poljski papa i službeno uvršten među blaženike Crkve. U obrascu je Papa istaknuo kako se slugu Božjega Ivana Pavla II. od sada pa nadalje može častiti kao blaženika na mjestima i prema pravilima određenim pravom, a blagdan novog blaženika slavit će se svake godine 22. listopada. Zatim je na pročelju vatikanske bazilike otkrivena slika novog blaženika načinjena 1995. godine, a njegove moći donesene su na oltar. Moćnik u kojem se nalazi ampula s krvlju blaženika pred oltar su donijele s. Tobiana, dugogodišnja pomoćnica pokojnog pape, te s. Marie Simon Pierre, francuska redovnica koja je po zagovoru blaženika ozdravila od Parkinsonove bolesti. Moćnik je izložen na čašćenje vjernicima. Tijekom prinošenja moćnika zbor je pjevao pjesmu nadahnutu riječima koje je papa Wojtyla izgovorio kada je 1978. preuzeo papinsku službu: “Širom otvorite vrata Kristu”. Tijelo novog blaženika bilo je cijeli dan izloženo u vatikanskoj bazilici te su ga nakon završetka mise svi vjernici mogli obići i odati mu počast.

Papina homilija
“Iščekivani dan je došao, došao je brzo, jer se tako svidjelo Gospodinu: Ivan Pavao II. je blaženi!”, uskliknuo je papa Benedikt XVI. u homiliji mise beatifikacije. “Prije šest godina smo se nalazili na ovome Trgu da sudjelujemo na pogrebu pape Ivana Pavla II. Duboka je bila bol zbog gubitka, ali je još snažniji bio osjećaj velike milosti koja je obavijala Rim i čitav svijet: milosti koja je bila nalik plodu čitavog života mojega ljubljenog prethodnika i osobito njegova svjedočenje u trpljenju. Već smo toga dana osjećali kako se širi miris njegove svetosti i Božji je narod na mnogo način očitovao svoje štovanje prema njemu. Zato sam htio da se, uz dužno poštivanje crkvenih normi, njegova kauza za proglašenje blaženim donekle ubrza.”
Danas je pred našim očima svijetli ljubljeni i štovani lik Ivana Pavla II. Danas se njegovo ime pridružuje nizu svetaca i blaženika koje je proglasio tijekom svoga gotovo 27 godina dugog pontifikata, rekao je Papa snažno podsjećajući na sveopći poziv na svetost, kako to ističe koncilska konstitucija o Crkvi „Lumen gentium”. Papa se zatim zadržao na marijanskom obilježju pontifikata pape Wojtyle prema kojem je Isusova Majka bila “slika i uzor svetosti za svakog kršćanina i za čitavu Crkvu”.
„Ne bojte se! Otvorite, štoviše otvorite širom vrata Kristu!, ponovio je Benedikt XVI. riječi koje je njegov prethodnik izgovorio kada je izabran za papu. Svojim svjedočenjem vjere, ljubavi i apostolske hrabrosti taj je istaknuti lik poljskog naroda pomogao kršćanima iz čitavoga svijeta da se ne boje izjašnjavati kao kršćani, pripadati Crkvi, govoriti o evanđelju. Riječju, pomogao nam je da se ne bojimo istine, jer je istina jamstvo slobode, rekao je Papa. Čovjek je put Crkve, to je prema Benediktu XVI., “poruka” Karola Wojtyle. Tom porukom Ivan Pavao II. je poveo Božji narod preko praga trećeg tisućljeća.
Tijekom 23 godine imao sam priliku biti mu blizu i diviti se njegovoj osobi, prisjetio se Papa. Njegova duboka duhovnost, bogatstvo njegovih misli bili su mi potpora u mojoj službi. Primjer njegove molitve uvijek me pogađao i djelovao pobudno na mene: on je uranjao u susret s Bogom, ne dopustivši da ga u tome ometaju njegove brojne dužnosti, rekao je Papa prisjetivši se osobito njegova svjedočanstva u trpljenju.
Papa je zaključio svoju homiliju, prekidanu više put burnim pljeskom mnoštva okupljenog na Trgu sv. Petra, riječima, izgovornim s neskrivenim ganućem: “Toliko si nas puta blagoslovio s ovoga trga. Danas te molimo: Sveti Oče, blagoslovi nas. Amen”.
Na svečanosti proglašenja blaženim, papa Benedikt XVI. nosio je liturgijsku odjeću svoga prethodnika. I misnica i mitra koje je imao Sveti Otac na sebi njegov je prethodnik na katedri svetoga Petra nosio vrlo često na liturgijskim slavljima, tako da se i u toj gesti još jednom može prepoznati velika ljubav Benedikta XVI. prema Ivanu Pavlu II. s kojim je više desetljeća vrlo usko surađivao, i kao teolog i kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere. Osim toga, Benedikt XVI. misu je slavio s kaležom novoga blaženika. Suslavitelji mise, uz prisutne kardinale, bila su i obojica privatnih tajnika pape Wojtyle: Stanislaw Dziwisz, današnji krakovski nadbiskup i kardinal, te Mieczyslaw Mokrzycki, nadbiskup Lavova. Zbog velikoga broja vjernika pričest je na misi dijelilo 800 svećenika.
Po završetku mise Papa je predmolio molitvu Kraljice neba prije koje se okupljenim vjernicima obratio na više jezika. Zatim je ušao u baziliku Svetoga Petra gdje se zadržao u molitvi pred blaženikovima izloženim lijesom.
Vjernici su inače svaki detalj sa svečanosti mogli vidjeti na 14 velikih zaslona razmještenih po cijelome gradu. Broj pristiglih hodočasnika iz cijeloga svijeta ugodno je iznenadio i same organizatore. Novinari ističu da je rimska hodočasnička služba očekivala oko 300.000 vjernika, a sam grad Rim oko milijun.
Uvod u euharistiju bila je zajednička molitva krunice Božanskog milosrđa. Molitveni program je započeo pjesmom “Iubilate Deo”, a kao uvod u svaku deseticu čitani su odlomci iz propovijedi Ivana Pavla II. Program je završio pjesmom “Jezu ufam Tobie” (Isuse, ufam se u Te).

Molitveno bdjenje uoči beatifikacije
Dan uoči beatifikacije, 30. travnja, bilo je veliko molitveno bdjenje na rimskom Circo Massimo, koje je okupilo više od 200.000 ljudi. Zbog kišovitog vremena ipak nije bilo onoliko vjernika koliko se očekivalo. Među transparentima koje su nosili mladi iz katoličkih pokreta posebno su se isticali oni s natpisom “Santo Subito”, “Odmah svetac”, što je gotovo slogan dana u kojem je poljski papa umro. “Sigurno će ubrzo postati svet!”, uvjeren je kardinal Stanislaw Dziwisz koji je sudjelovao na bdjenju, zajedno s drugim papinim suradnikom dr. Joaquinom Navarrom Vallsom i s. Marie Simon Pierre, koja je čudesno ozdravila po zagovoru blaženika. Dugogodišnji ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Navarro Valls smatra da je Karol Wojtyla bio svet već i za života. Sestra Marie je nazočnima iznijela pojedinosti svog čudesnog ozdravljenja. Prvi dio bdjenja završio je pjesmom “Totus tuus”, koju je o 50. obljetnici svećeničkog ređenja Ivana Pavla II. skladao mons. Frisina.
U drugom dijelu programa molila se krunica Otajstva svijetla. Taj dio je započeo pjesmom “Otvorite vrata Kristu” u kojoj se sažima pontifikat Ivana Pavla II. Uslijedila je molitva same krunice, uz izravnu video-vezu s pet marijanskih svetišta diljem svijeta. Svako otajstvo je imalo posebnu nakanu. Tako se prvo otajstvo s nakanom molitve za mlade predvodilo iz svetišta Božanskog Milodrđa Lagniewniki u Krakovu. U svetištu Kawekamo – Bugando u Tanzaniji s nakanom za obitelj deseticu je predmolilo 1.500 vjernika s biskupom Bukoba Nestoriusom Timanywa. Vjernici u svetištu Naše Gospe u Libanonu s kardinalom Nasrallahom Pierre Sfeirom molili su na nakanu evangelizacije. Svetište Gospe Guadalupske u Meksiku okupilo je dvadeset tisuća vjernika s kojima je pomoćni biskup Meksika Florencio Armando Colin Cruz molio na nakanu za nadu i mir naroda. Posljednja desetica predmoljena je iz fatimskog svetišta u kojem je umirovljeni biskup Portalegre-Castelo Branco Augusto Cesar Alves Ferrira da Silva s pet tisuća vjernika molio za Crkvu. Po završetku krunice okupljenima se putem izravne video-veze obratio papa Benedikt XVI. Papa je primijetio kako je novi blaženik “obnovio svijet iznutra s dubokom šutnjom i molitvom, radosnom i bratskom ljubavlju, plodnošću nezamjenjivog križa”. Sveti je Otac tražio Gospinu pomoć kako bi s poniznošću mogao nositi križ i biti uz nemoćne, uz one koji trpe, uz napuštene, siromahe i prepoznati u njima Kristovo lice.

Posmrtni ostaci Ivana Pavla II. ekshumirani i izloženi u bazilici Sv. Petra
Imajući u vidu štovanje nakon beatifikacije i naknadno premještanje u baziliku Svetoga Petra, lijes s posmrtnim ostacima Ivana Pavla II. 29. travnja je izvađen iz groba u Vatikanskim katakombama. Nakon molitve lijes je na kolicima uz pjevanje litanija dovezen pred grob svetoga Petra, u katakombama ispod glavnoga oltara u bazilici i prekriven platnom izvezenim zlatom. Pred lijesom je kardinal Bertone izmolio kratku molitvu, čime je završila kratka ceremonija.
1. svibnja, nakon mise beatifikacije pa sve do večernjih sati mnoštvo vjernika obišlo je lijes novoga blaženika.
U službenom izvješću Tiskovnog ureda Svete Stolice nakon ekshumacije podsjeća se da je tijelo pape Wojtyle bilo položeno u tri sanduka. Prvi od drveta, bio je izložen tijekom sprovodnog obreda; taj je lijes stavljen u zapečaćeni olovni sanduk, smješten u treći drveni sanduk, samo je taj vidljiv i izvađen iz groba: dobro je očuvan, istaknuto je u priopćenju, premda je vrijeme ostavilo trag na njemu. I velika je grobna ploča premještena u drugi dio katakomba, cjelovito je očuvana i bit će prevezena u Krakov gdje će se, istaknuto je u priopćenju, ugraditi u novu crkvu koja će biti posvećena blaženiku. Lijes s tijelom novog blaženika nije vraćen u grob u kriptu bazilike, nego je, 2. svibnja, postavljen ispod oltara sv. Sebastijana, pored Michelangelove Pieta u bazilici Sv. Petra.

Medijsko praćenje svečanosti
Ne samo Crkva, nego i cijeli svijet pratio je 1. svibnja beatifikaciju Ivana Pavla II. Kako je istaknuto na konferenciji za tisak u Tiskovnom uredu Svete Stolice za nedjeljnu svečanost se akreditiralo više od 2300 novinara iz 101 države, 87 službenih delegacija iz raznih država i predstavnici pet kraljevskih kuća. Bilo je prisutno četrdesetak šefova država ili vlada, među kojima je bila i hrvatska predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Prijenos beatifikacije mogao se uživo pratiti na službenoj vatikanskoj internet stranici Pope2you.net, zatim putem društvenih mreža Facebook i Twitter, te putem Youtubea, a streaming je bio dostupan i pomoću IPhone i IPad uređaja. Multimedijalno pokriće događaja osigurano je zahvaljujući projektu “Digitalni stražari”, ostvarenom u suradnji Radio Vatikana, Vatikanskog televizijskog centra, Papinskoga vijeća za sredstva društvene komunikacije i Ureda za društvene komunikacije Rimskog vikarijata. Prema podacima Tiskovnog ureda događaj je pratilo 1300 akreditiranih televizijskih postaja, 230 fotografa, 700 radio-postaja i dnevnika iz više od stotinu država.

.