Lisabon, (IKA) – Papa Benedikt XVI. započeo je 11. svibnja u Lisabonu svoje petnaesto međunarodno apostolsko putovanje. Pohod pod geslom “Zajedno s tobom, hodamo u nadi” ima prije svega marijansku dimenziju, i to u hodočašću Fatimi u povodu 10. obljetnice proglašenja blaženima pastira Jacinte i Francisca koji su, zajedno sa sestričnom Lucijom, bili prvi svjedoci Gospina ukazanja 1917. godine.
U razgovoru s novinarima u zrakoplovu Papa je govorio o odnosu između sekularizacije i vjere, gospodarskoj krizi i njezinom utjecaju na Europu i smislu hodočašća u Fatimu. Na pitanje je li moguće u Fatimskoj poruci osim onoga što se odnosilo na Ivana Pavla II. i atentat koji je počinjen na njega, pronaći i smisao patnji koje proživljava današnja Crkva, potresena slučajevima seksualnoga zlostavljanja maloljetnika. Papin je odgovor bio jasan. Ono što se danas može otkriti u Fatimskoj poruci jest to da se u njoj vidi “muka” koju Crkva proživljava i koja se odražava na Papinoj osobi. Ne dolaze napadi na Papu i na Crkvu samo izvana, nego patnja Crkve dolazi upravo iz unutrašnjosti Crkve. I to se uvijek znalo ali danas to vidimo na stvarno užasan način: da najveći progon Crkve ne dolazi od vanjskih neprijatelja, nego se rađa od grijeha u Crkvi, te da je Crkvi stoga nužno potrebno ponovno iskusiti pokajanje, prihvatiti pročišćavanje, naučiti, s jedne strane, praštati, ali i potrebu pravednosti. Praštanje ne zamjenjuje pravdu, istaknuo je Sveti Otac te podsjetio da je Gospodin jači od zla, a Gospa je za nas vidljivo, majčinsko jamstvo Božje dobrote, koja je uvijek posljednja riječ u povijesti.
Odgovarajući na pitanje o sekularizaciji Portugala, Papa je istaknuo višestoljetnu prisutnost hrabre, razborite i kreativne vjere, koju je portugalska nacija posvjedočila i na brojnim stranama svijeta, kao što je Brazil. Premda se primjećuje da dijalektika između vjere i sekularizma u Portugalu ima dugu povijest, ipak ne nedostaje ljudi koji žele uspostaviti mostove i započeti dijalog među tim dvama stajalištima. Europsko poslanje je pronaći taj dijalog, integrirati vjeru i suvremenu razumnost u antropološko viđenje koje upotpunjuje ljudsko biće te tako ljudske kulture čini komunikativnima. Prisutnost sekularizma je normalna, ali je odvajanje, protivljenje između sekularizma i kulture vjere neobično, i treba ga nadvladati. Veliki je izazov u ovome trenutku njihov susret, kako bi pronašli svoj pravi identitet. To je poslanje Europe i ljudska potreba u ovoj našoj povijesti, istaknuo Papa.
Na pitanje o gospodarskoj krizi koja bi mogla ugroziti stabilnost Europe u obliku zajednice, Papa je priznao da je katolička vjera u prošlosti često prepustila gospodarska pitanja svijetu, misleći samo na pojedinačno spasenje. Cijela tradicija socijalnoga nauka Crkve ide u smislu proširenja etičkoga i vjerskoga vidika na odgovornost svijeta, na razumnost prožetu etikom. Osim toga, posljednji događaji na tržištu, u posljednje dvije-tri godine, pokazali su da je etička dimenzija unutarnja i da treba ući u nutrinu gospodarskoga djelovanja. Samo tako Europa ostvaruje svoje poslanje, istaknuo je Sveti Otac.
Dolazim kao hodočasnik Fatimskoj Gospi potvrditi braću u vjeri, istaknuo je Benedikt XVI. u zračnoj luci u Lisabonu gdje su ga dočekali portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva sa suprugom, lisabonski patrijarh kardinal Joseda Cruz Policarpo te ostali visoki crkveni, politički i društveni predstavnici. Iz mudrog pogleda na život i svijet proizlazi ispravni društveni poredak. Postavljena u povijesti, Crkva je otvorena za suradnju s onima koji ne marginaliziraju niti svode na privatno bitno promatranje ljudskog smisla života, podsjetio je Benedikt XVI. u svom prvom govoru u Portugalu. Nije riječ o etičkom sučeljavanju laičkog sistema i religijskog sistema, već o pitanju smisla kojem se povjerava vlastita sloboda. Razlika leži u vrijednosti koja se pridaje problematici smisla i njegovu uplivu na javni život”. Živjeti u pluralnosti sistema vrijednosti i etičkih okvira zahtijeva neko putovanje u središte vlastitog sebe i u srž kršćanstva kako bi se ojačala kvaliteta svjedočanstva sve do svetosti i pronašli putovi poslanja sve do radikalnosti mučeništva. Podsjećajući na ukazanja u Fatimi, Benedikt XVI. istaknuo je kako je odnos s Bogom konstitutivni dio čovjekova bića: stvoren je i upravljen prema Bogu, traži istinu u vlastitoj spoznajnoj strukturi, teži prema dobru u voljnoj sferi i privlači ga ljepota u estetskoj ljepoti. Spoznaja je kršćanska u mjeri u kojoj se otvara punini života i nade, koju imamo u Isusu Kristu. Posjet, što ga sada započinjem u znaku nade, želi biti ponuda nade i poslanja, rekao je Papa.