Zagreb, (IKA) – Odjel za psihologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta 11. svibnja prvi put proslavio je svoj Dan. Program proslave počeo je svečanim euharistijskim slavljem koje je u sveučilišnoj kapeli predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Čestitavši Odjelu za psihologiju njegov dan, osobito je pohvalio odluku Vijeća toga odjela da kao zaštitnika uzmu sv. Leopolda Bogdana Mandića koji je bio „apostol ispovjedaonice i najbolji poznavatelj ljudske duše”. Propovijed je počeo riječima Pavla VI. s Mandićeve beatifikacije u Rimu 1976. godine: „Gledaj samo kako je siromašan, jednostavan, čovječan; skroman, vedar i sabran; sav u zanosu svog unutarnjega gledanja nevidljive prisutnosti Božje! A ipak je tako prisutan, pristupačan i spreman na uslugu, pa imaš dojam da nas poznaje i čeka; kao da su mu poznate naše brige i kao da čita našu nutrinu… Pogledaj toga siromašnoga, maloga kapucina pred kojim osjećamo kako nas privlači i oduševljava!'” Zatim je nadbiskup najavio skorašnji ponovni pohod tijela sv. Leopolda Hrvatskoj, i to od Zadra, preko Splita, Dubrovnika do njegove rodne Boke kotorske.
U propovijedi mons. Puljić osvrnuo se na darove i plodove Duha Svetog koje Pavao opisuje u svojim poslanicama, uspoređujući kako vjera i znanost gledaju na ljudsku nutrinu i duh te jesu li u tome komplementarne: „Psiholog H. Schultz navodi kako su brojna ‘duhovna strujanja izliječila ili spriječila više nervnoga jada nego djelovanje svih neurologa svijeta’. A Gustav Jung piše da mu se čini ‘kako su se paralelno s padom religioznog života neuroze vidljivo umnožile’, pa smatra da su ‘religije ljekoviti sustavi za duševne patnje ljudi’. One pomažu čovjeku, posebice u sakramentu ispovijedi, osloboditi se ‘svih neurednosti’ poput osjećaja krivnje, straha, srdžbe, bijesa, ljubomore, zavisti, neprijateljstva, kao i svega što čovjeka smeta, uznemiruje, sprječava i ograničava”.
Govoreći o osobitim valovima milosti koje je sv. Leopold 40 godina svjedočio u padovanskoj ispovjedaonici i pomilovanju koje ima iscjeliteljsku moć, mons. Puljić zaključio je homiliju citirajući pokretača humanističkog smjera u psihologiji Abrahama Harolda Maslowa, koji je u svom istraživanju „zdravih, zrelih i samoostvarenih pojedinaca” došao do zaključka kako su oni odreda: „ozbiljni radnici koji su sposobni upravljati sobom; laskanje i kritika ne pomućuju njihov temeljni tijek razvoja; posjeduju izvanrednu sposobnost svježega vrednovanja života, pa im svako jutro može biti divno i svako dijete prekrasno stvorenje; život ih ne umara; duboko suosjećaju s cijelim ljudskim rodom; tolerantni su i svjesni da mogu učiti od drugih; imaju poseban smisao za humor, bez sadizma i uvreda; nikada se ne smiju na račun drugoga, štoviše, njihov je humor filozofski humor koji radije izaziva osmijeh nego smijeh; svi oni posjeduju izvrsnu moralnost i mogli bi biti prikazani kao osobe koje ‘hodaju putovima Božjim’; kod njih nema zbrke u pogledu razlikovanja što je moralno dobro, a što zlo; oni se bore za pravdu i žigošu laž, grijeh i zlo; vesele se kad mogu nešto dobro učiniti, a izbjegavaju publicitet i popularnost; mrze korupciju, okrutnost, podlost i nepoštenje; žale kad vide da ljudski darovi i talenti bivaju neiskorišteni, a vesele se kad mogu i drugima pomoći da se ostvare; trude se da na najbolji način izvrše povjerene im zadatke”.
U nastavku programa obilježavanja Dana Odjela za psihologiju u dvorani Bl. Alojzija kardinala Stepinca okupljene je pozdravila novoizabrana pročelnica Odjela za psihologiju doc. dr. Ljiljana Pačić Turk i rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić.
Pročelnica Pačić Turk analizirala je rad i djelovanje Odjela za psihologiju u proteklih pet godina, zahvalila svima koji su dosad surađivali s tim odjelom i podupirali ih, najavivši otvaranje Centra za psihološko savjetovanje na HKS-u početkom iduće akademske godine. Rektor Tanjić, izražavajući dobrodošlicu svima, zahvalio je svim suradnim ustanovama s kojima Odjel za psihologiju ima potpisane ugovore o suradnji, osobito ističući potporu Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar” i njihova ravnatelja prof. Vlade Šakića, koji su od samog pokretanja znatno pridonijeli da Odjel za psihologiju izraste u ono što je sada – „izrazito komunikativan i kompetitivan u hrvatskom akademskom krugu”.
Nadbiskup Puljić održao je predavanje o pokretaču humanističkoga smjera u psihologiji Abrahamu H. Maslowu (1908. – 1970.), koji je svojom studijom o „samoostvarenim pojedincima”, kao i prikazom „sinergijskoga društva” izvršio velik utjecaj na području psihologije, odgoja, medicine, industrije, politike, religije i sociologije. Postao je time najistaknutijim predstavnikom humanističke vizije čovjeka i društva, „graditeljem humanističkog pravca i pokreta u psihologiji”. Njegova studija o „samoostvarenim pojedincima” bila je pravo iznenađenje i osvježenje u znanstvenim krugovima njegova doba. Nošen idejom stvaranja boljega društva i boljih pojedinaca, bio je uvjeren kako su to sposobni učiniti jedino „samoostvareni (zdravi) ljudi”. Samootvarenje pojedinaca i stvaranje boljeg društva, koje naziva „sinergijskim”, bitan su dio njegova rada i djelovanja koje je trajalo punih 27 godina (1943.-1970.). „Usprkos opasnostima koje ga okružuju i unatoč teškoćama i nehumanostima u kojima čovjek živi, Maslow je uvjeren kako je moguće biti svoj i ostvariti ljudske kvalitete i potencijale. Pošlo mu je za rukom ‘sretno povezati’ osobni rast s poboljšanjem društva. Jer, znao je i vjerovao da je čovjek neiscrpno blago i rudnik koga se nikada ne može potpuno i do kraja shvatiti i opisati. Ali, čovjek je i veličina koju valja s osobitim poštovanjem i respektom proučavati”, istaknuo je mons. Puljić.
Nakon predstavljanja budućega djelovanja i prostorija Centra za psihološko savjetovanje HKS-a, uslijedio je blagoslov Centra, njegovih djelatnika i rada koji je udijelio nadbiskup Puljić.
U poslijepodnevnim satima svoj rad predstavili su volonteri i suradnici Obiteljskoga savjetovališta Dubrovačke biskupije, iz čega je proizašla knjiga „Providnosti ususret” autora mr. Vinka Rožića. Na kraju programa nastupili su studenti psihologije, a proslavu su zaključili pročelnica Odjela za psihologiju i rektor Tanjić.