Istina je prava novost.

Dani biskupa Jurja Dobrile

Dvodnevna manifestacija prigodom 206. obljetnice rođenja toga velikog dobročinitelja i znamenitog preporoditelja istarskih Hrvata priređena u župi Sveta Lucija nedaleko Pazina

Pazin, (IKA) – Dani biskupa Jurja Dobrile, prigodom obilježavanja 206. obljetnice rođenja toga velikog dobročinitelja i znamenitog preporoditelja istarskih Hrvata, održani su 15. i 16. travnja u župi Sveta Lucija nedaleko Pazina.
Dvodnevno obilježavanje Dobrilinih dana započelo je misom zahvalnicom koju je u čast biskupu Dobrili u njegovoj rodnoj župi predvodio vlč. Željko Zec. Nakon misnog slavlja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program koji su realizirali župljani te zbor Mali sv. Jurja iz Starog Pazina koji je uz domaći župni zbor pjesmom pratio i misno slavlje. Na poziv voditeljice Josipe Ferenčić okupljenima se uime suorganizatora Bratovštine „Hrvatska Istra” obratio njezin predsjednik Željko Mrak. Ukratko se osvrnuo na proteklih pet godina obilježavanja Dana biskupa Jurja Dobrile, od 2014. kada je, o 202. obljetnici rođenja, na inicijativu mještana Velog Ježenja ispred biskupove rodne kuće postavljen reljef s njegovim likom. Prije drugih povijesnih zapisa Himnu biskupu Jurju Dobrili, koju je o 100. obljetnici biskupova rođenja napisao Leonardo Kalac pod pseudonimom Vrlinov a uglazbio Matko Brajša, pročitala je Mirjana Ferenčić, koja je ujedno organizacijski spitirus movens obilježavanja Dobrilinih dana. Potom je više župljana pročitalo ulomke povijesnih zapisa o događajima vezanim uz lik biskupa Dobrile, iz pera okružnog kapetana iz Pazina Fridricha Grimschitza o proslavi posvete dr. Dobrile za porečkog i pulskog biskupa 18. svibnja 1858. pročitala je Sara Žufić. Zapis pazinskog prepošta Antuna Kalca o obilježavanju 100. obljetnice biskupova rođenja pročitali su David Kalac i Silvia Guštin, u tom je zapisu posebno citiran govor Matka Laginje, koji se je tom prigodnom, uz mnoge druge dostojanstvenike, pred velikim mnoštvom naroda prisjetio biskupa Dobrile te u više navrata citirao pojedine njegove poznatije istupe. Program je završen kratkim igrokazom koji su upriličili učenici Aleks Brajković i Nataša Milotić, a kojim su dočarali nekoliko crtica iz djetinjstva biskupa Dobrile, što je naglašeno dijalektalnim izričajem. Izveli su to s nezaobilaznom notom humora koji dokazuje da puk okolice Pazina biskupa Dobrilu doista doživljava kao velikog sina Istre ali s kojim oni imaju jednu posebnu povezanost.
Na kraju misnog slavlja župnik je istaknuo važnost i izvanrednost borbe biskupa Dobrile za prava hrvatskog naroda u Istri, istaknuvši kako se stariji sjećaju okolnosti prije 50 – 60 godina, pa nam je moguće samo zamisliti kakve su njegove životne okolnosti bile u prvoj polovici 19. stoljeća. „Ako mi zaboravimo Dobrilu i njegova nastojanja za dobro našega naroda u Istri, onda smo podbacili. Moramo biti svjesni napora naših starih, Dobrilina napora za ovaj narod, da bude pismen, da bude u korak s drugim narodima, da ima prava koja treba imati. On je napisao molitvenik, naglasio je nadalje župnik, nemojmo nikada zaboraviti da je on bio prije svega biskup, da je pored svih nastojanja za dobrobit naroda, želio nadasve da taj narod ostane vjernički narod, da se moli Bogu, da ide u crkvu, da računa s Bogom u svome životu. Pitanje je to i za nas danas, malakše li vjera Dobrilina u našem narodu danas”, naglasio je vlč. Zec.
Drugoga dana u jutarnjim satima izv. prof. dr. Aleksandra Golubović održala je predavanje za učenike Pazinskog kolegija – klasične gimnazije o Frani Petriću, a u popodnevnim satima uslijedilo je polaganje cvijeća ispred rodne kuće i razgledavanje spomen-sobe biskupa Dobrile u Velom Ježenju.
Svečanosti je, uz brojne mještane te poštovatelje lika i djela biskupa Dobrile, nazočio i umirovljeni biskup Ivan Milovan koji je predvodio i prigodnu molitvu. Okupljenima se prigodnim riječima dobrodošlice obratio mjesni župnik Željko Zec. Cvijeće i svijeće ispred spomenika položili su Eva Krizmanić i Igor Križmanić, koji živi u Velom Ježenju i u srodstvu je s biskupom Dobrilom. U spomen sobi u rodnoj kući prigodnim riječima okupljenima se obratila Mirjana Ferenčić, s kratkim sažetkom biskupova životopisa. Program je zaključen predavanjem o biskupu Dobrili u sjedištu Bratovštine Hrvatska Istra u Pazinu.
Referat „Juraj Dobrila – biskup, veliki mecena đaka i odgajatelj mlade hrvatske inteligencije” čiji je autor umirovljeni svećenik mr. Mladen Juvenal Milohanić pročitao je dr. Željko Mrak, predsjednik Bratovštine Hrvatska Istra. Bratovština „Hrvatska Istra” drugu godinu zaredom sudjeluje kao suorganizator u prigodnom programu obilježavanja obljetnica rođenja velikoga biskupa pod nazivom Dani biskupa Jurja Dobrile. Predavač je uvodno istaknuo kako je udruga Bratovština „Hrvatska Istra” osnovana 2016. godine s ciljem promicanja, razvitka i njegovanja hrvatske kulturne baštine, znanstveno, stručno i sustavno izučavanje povijesti hrvatske Istre, djela i rada hrvatskih istarskih preporoditelja i prezentiranje rezultata toga izučavanja javnosti, njegovanja čakavštine, upoznavanja glagoljaštva kao nerazdvojnog dijela hrvatske pismenosti i kulture, čuvanja i vrednovanja izvorne hrvatske kulture, jezika, običaja, vjerskih i umjetničkih vrednota, te prikupljanja novčanih sredstava za obnovu kulturno-povijesnih spomenika, povezivanje i okupljanja istarskih Hrvata u domovini i iseljeništvu, sudjelovanja u razvoju kreativnih ideja mladih organiziranjem radionica i kampova izvrsnosti (iz prirodoslovno-matematičkih i društveno-humanističkih područja).
U biskupu Jurju Dobrili prepoznajemo velikog mecenu đaka i odgojitelja nadobudne inteligencije u Istri. Silnu je energiju, vrijeme i novac uložio u školovanje mladeži, za uzdizanje samosvijesti hrvatskog naroda u Istri i za osposobljavanje predvodničkog kadra, duhovnog i svjetovnog u istarskom puku. Poslije 1870. Dobrila se povlači iz državnih institucija, a oko sebe okuplja sposobne suradnike za rad oko „Naše sloge”. Bio je jedan od prvih članova utemeljitelja „Bratovštine hrvatskih ljudi u Istri” i utemeljitelj stipendijskih zaklada za pomoć nadarenim dječacima iz siromašnih obitelji. Rezultati njegova rada vidjeli su se i nakon smrti 1882. i to kroz djelovanje biskupovih štićenika koji po cijeloj Istri rade na podizanju mladih talenata hrvatske inteligencije, istaknuto je u referatu.

.