Ivanec, (IKA) – Caritas Varaždinske biskupije u suradnji s Caritasovim domom za starije i nemoćne “Sv. Ivan Krstitelj” u Ivancu u subotu 17. ožujka priredio je duhovnu obnovu za sve djelatnike, suradnike i volontere Caritasa Varaždinske biskupije, voditelje i članove župnih Caritasa i djelatnike dviju Caritasovih ustanova na području biskupije. Pozdravnu riječ svima nazočnima uputila je ravnateljica doma Đurđa Jelaš, ukratko predstavivši ustanovu koja skrbi o starijima i nemoćnima, te djeluje na stručnim, zakonskim i nadasve karitativnim temeljima. Ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije mr. Ante Šola kazao je kako je pred svakim vjernikom, koji živi i promišlja svoju vjeru, poziv i poticaj na djelotvornu ljubav, odnosno da se ona ljubav u koju se vjeruje primijeni i posvjedoči u svakodnevnom životu. O temi “Duhovnost Caritasa” izlagao je dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kroz više izlaganja govorio je o tome što je Caritas, te što je duhovnost Caritasa i kako je živjeti. Uvodno je naglasio da se pomaganje ljudima ne može temeljiti samo na humanizmu jer je za djelovanje potrebno nešto jače od čovjeka, a to je Božja ljubav koja potiče na djelotvornu ljubav. Govoreći o samom značenju Caritasa kao same ljubavi, kazao je da je to čežnja da se zaštiti i spasi vlastiti život i život drugih. “Caritas je ljubav na djelu”, istaknuo je prof. Ivančić, dodavši da je osnovno pravilo života da onaj koji daje još više prima, a koji čuva i štedi taj upropaštava i ono što ima. Kazao je kako su ljudi, koji se zatvaraju u sebe i svoje domove od drugih, u najvećim karitativnim potrebama jer trebaju ponajprije ljubav. “Crkva je pozvana davati vjernicima, a oni su pozvani dijeliti što primaju”, rekao je te naglasio da je župa, koja nema karitativno djelovanje, mrtva župa jer karitativni djelatnici svijet spašavaju od pomanjkanja ljubavi, očaja, ovisnosti i drugih nedaća. Podsjetio je da je u današnjici Caritas postao uglavnom financijsko, materijalno i robno darivanje, pa čak i imitacija Crvenog križa. Ukazao je da je čovjek danas najviše gladan duha, a ne ruha, dodavši da su najveći siromasi oni koji najdublje pate. “Najveća potreba čovjeka je Bog. Ako Caritas sve daje čovjeku, a Boga ne, ništa mu nije dao. Ako mu je dao samo Boga i smisao života, a drugo ne, tada mu je dao sve”, poručio je te istaknuo kako svećenici u pastoralno-liturgijskom djelovanju naviještaju spasenje, dok Caritas treba ponajprije pružati duhovnu pomoć i liječiti duhovne rane nastale od grijeha. “Caritas je pozvan poticati promjenu mentaliteta u zajednici kako bi pomaganje i solidarnost bila svakodnevna pojava. Caritas nije ništa drugo nego Božja ljubav koja se preko vas razlijeva na svakog čovjeka”, naglasio je te dodao da bi svaki karitativni djelatnik trebao imati duboko iskustvo Isusa Krista i Duha Svetog jer će bez toga Caritas biti kontraproduktivan za Crkvu.

U nastavku je prof. Ivančić kazao kako je osobito važno neprestano čovjeka dizati od onog što ga uništava i uznemiruje prema onom što ga oživljava i usrećuje. Istaknuo je da je čovjek nesretan kada misli samo na svoje psihofizičko stanje i potrebe tijela, a sretan kada misli na duhovnu, božansku i svemoćnu dimenziju. Podsjetio je kako svaki čovjek može biti svet jer je rođen na sliku Božju te je kršten u dijete Božje. “Čovjek si treba posvjestiti da jest svet, da želi biti svet i da u to vjeruje, kako bi se u njemu dogodila promjena. Čovjek nije samo čovjek, on je božanski velik jer je u njemu Bog. Čovjek je ono što jest, što govori i što želi biti”, poručio je prof. Ivančić, dodavši kako na taj način i djelatnik Caritasa može biti vrstan i vrhunski čovjek i stručnjak. Istaknuo je da je prva zadaća duhovnosti Caritasa da neprestano podsjeća čovjeka da je on duhovan i da u sebi ima duh, sposobnosti i talente da mudro upotrijebi znanje koje ima za svoje dobro. Podsjetio je da se mudrost iskazuje kroz kritičnost, moralnost i kulturu, koji oblikuju čovjekovu duhovnu dimenziju. Potaknuo je nazočne na preispitivanje svog života i djelovanja. “Bit Caritasa je uvjeriti ljude da s Bogom mogu sve, da je Bog sama ljubav, ali i da Bog dopušta patnju koju smo sami sebi prouzrokovali i koja nas pročišćava”, kazao je izlagač dodavši da je duhovnost Caritasa darovana ljubav koja je sam Bog. “Karitativni djelatnici nisu obični službenici, nego su Božja ispružena ruka. Vi dajete i imate srca za druge, vi slušate i provodite Božju ljubav u djelo. Vaša duhovnost nalazi se između Boga i ljudi”, poručio je prof. Ivančić u svom izlaganju koje je okupilo oko 120 djelatnika i suradnika Caritasa s područja Varaždinske biskupije. Cjelodnevna izlaganja popraćena su i s nekoliko duhovnih pjesama koje su otpjevali svi nazočni uz gitarsku pratnju ivanečkog župnika vStjepana Šoštarića.