Metković, (IKA) – U tri neretvanska grada održan je od 27. do 29. rujna simpozij “Fra Luka Vladmirović i Neretva”. Time je nastavljen pothvat Hrvatske kulturne zaklade, koja je u prethodnim godinama organizirala skupove o fra Andriji Kačiću Miošiću, i o don Mihovilu Pavlinoviću. Ovogodišnji je bio posvećen fra Luki Vladmiroviću, koji je objavljivao djela na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Više znanstvenika sa sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Mostaru, kao i iz drugih znanstvenih i kulturnih ustanova, na temelju njegovih djela, literature i dosada nepoznatih arhivskih dokumenata osvijetlilo je “nemirni i prodorni lik intelektualca za koga se s pravom može reći da se je prerano rodio, da je svojim vizijama i spisima bio ispred svoga vremena i da su se neki njegovi prijedlozi ostvarili tek u naše dane, tj. dva stoljeća poslije njegove smrti”, ističe se u izvještaju sa skupa. Negativno mišljenje o njemu još za njegova života proširili su Alberto Fortis i Ivan Lovrić, obojica ne ulazeći dublje u probleme o kojima su pisali. Brojni drugi pisci, naši i inozemni, nisu čitali fra Lukina objavljena djela, a gotovo nitko nije ni zavirio u njegovu bogatu rukopisnu ostavštinu, pa su jednostavno prepisivali mišljenje Fortisa i Lovrića. Stoga su Hrvatski studiji prije dvije godine organizirali znanstveni skup u Zaostrogu o fra Lukinu djelu i objavili Zbornik s 14 znanstvenih članaka, među njima i onaj dr. Krešimira Čvrljka, koji je prvi put u hrvatskoj historiografiji ozbiljno pristupio vrjednovanju Vladmirovićeva djela i objedama Fortisa i Lovrića. Taj je znanstveni članak zapravo prekretnica u vrjednovanju fra Lukinih stavova, mišljenja i prijedloga. U dvorani gimnazije u Metkoviću skup je 27. rujna otvorio Stjepan Šešelj. Fra Gabrijel Jurišić predstavio je tek objavljeni Zbornik o don Mihovilu Pavlinoviću, a zatim su održana predavanja. Izlagali su dr. fra Andrija Nikić: “Fra Luka Vladmirović i biskup Marko Dobretić”; prof. Anela Mateljak: “Vladmirovićeva proza na hrvatskom jeziku” i prof. Domagoj Vidović “Termin Neretvanin od fra Luke do danas”. Tekstove iz Vladmirovićevih djela krasnoslovio je glumac Tomislav Martić. Organizatori su darovali više knjiga za gimnazijsku knjižnicu.
Sljedećega dana na skupu u Srednjoj školi fra Andrije Kačića u Pločama predavanja su održali: fra Gabrijel Jurišić: “Značajni likovi u Chronicon archiviale”; dr. Pavao Knezović: “Neretva u Vladmirovićevim latinskim djelima”; Marinko Šišak: Recepcija Vladmirovića – mit i stvarnost; Baldo Šutić “Arhivska ostavština fra L. Vladmirovića” i dr. Jozo Marević: “Vladmirovićev latinitet”. Predstavljen je i Zbornik o Pavlinoviću i darovane knjige školskoj knjižnici. Poslije podne sudionici su posjetili novi Muzej Narone u Vidu i posebno razgledali kipove carske Augustove obitelji. Predavanja su nastavljena u Gradskoj knjižnici u Opuzenu: prof. Maja Katušić: “Dalmacija i Neretva u fra Lukino doba”; dr. Diana Stolac; “Jezik Vladmirovićevih Likarija”; dr. Vlado Pandžić: “Dva fra Lukina djela – Razmišljanja i Slavodobiće” i prof. Hrvoje Markulin: “Kritički osvrt na fra Luku i njegovo djelo”.
Na kraju skupa sudionici su se složili da poglavarstvima Metkovića, Ploča i Opuzena, kao i nekim kulturnim i privrednim ustanovama, predlože da se u tim gradovima posvetiti trg ili ulicu fra Luki i postave bista ili spomenik, prvotno u Pločama; da se ustanovi “Nagrada fra Luka Vladmirović”, koja bi se jedne godine davala humanističkim, a druge privrednim uspješnicima; da se objavi reprint-izdanje i/ili prijevod njegova povijesnoga djela Chronicon archiviale ili izbor iz njegovih djela; da se bar jednoj osnovnoj školi da njegovo ime, da se izradi njegov portret (ulje na platnu) te da se mladi znanstvenici – povjesničari, jezikoslovci, bogoslovi i privrednici pozovu da teme svojih doktorskih disertacija izrade o Vladmirovićevim djelima, prijedlozima i idejama.
Posljednjega dana sudionici skupa pod vodstvom župnika fra Frane Lace posjetili su fra Lukin rodni kraj. Određena je i tema skupa sljedeće godine, te najavljen zbornik predavanjia s ovogodišnjega simpozija. Domaćini i predavači složili su se da je skup razjasnio mnoge sumnje o fra Luki i njegovu djelu i da samo istraživanje arhivskih dokumenata Samostana u Zaostrogu i proučavanje Vladmirovićevih djela može dati objektivnu sliku o njegovu životu i djelu.