Sarajevo, (IKA/FIA) – VIII. skupština Unije manje braće Europe (UFME) okupila je od 10. do 13 listopada u franjevačkom studentskom centru u Sarajevu 60 provincijala iz Europe i pet članova (definitora) generalne uprave Franjevačkog reda iz Rima, zajedno s generalnim ministrom Reda manje braće fra Joseom Rodriguezom Carballom.
Rad skupštine otvorio je predsjednik skupštine Waclaw Chomik, koji je u pozdravu istaknuo da je tema ovogodišnje skupštine “Međureligijski dijalog u Europi, osobito s islamom” u kontinuitetu s temom skupštine održanoj na Kalwariji Zebrzydowskoj u Poljskoj u studenome 2005. Uz želju da se sagledaju sve mogućnosti za stvarni dijalog i život, ovaj susret je i ozbiljna formacija kako bi se to i konkretno ostvarilo. Skupština u Sarajevu je i susret s iskustvom iz prošlosti, životom u sadašnjosti, ali i otvorenosti prema budućnosti. Sudionike skupa pozdravili su i domaćin provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro d’Errico, delegat sarajevskoga pravoslavnog episkopa te predstavnik židovske zajednice.
Nakon službenog otvaranja, povjesničar Srećko Džaja prikazao je povijest susreta franjevaca s islamom u specifičnom prostoru u BiH i na jugoistoku Europe. Ukazao je kako na zablude povijesnog tumačenja te povijesti, tako i na njeno političko tumačenje.
U poslijepodnevnom radu profesor Anthony O’Mahony s londonskog sveučilišta napravio je sociološku analizu današnjeg stanja islama. Nakon izlaganja održane su rasprave.
U trećem dijelu rada multimedijalno je predstavljena povijest i sadašnjost Franjevačke provincije Bosna Srebrena. Zatim su petorica franjevaca iznijela svjedočanstva o susretu s islamom i iskustvu međureligijskog dijaloga. Prvi dan završio je zajedničkim misnim slavljem okupljenih provincijala koje je predvodio predsjednik Chomik.

Drugi dan skupštine započeo je misnim slavljem koje je predvodio generalni ministar Carballo. Sudionicima se obratio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Predavanje “Kako doći do judeo-kršćansko-islamske kulture i civilizacije?” održao je Enes Karić, profesor tumačenja Kurana, s Islamskoga teološkoga fakulteta u Sarajevu. Ističući jedinstvo kulturnog i religijskog povijesnog prostora u Europi, Karić je naglasio opasnost unitarnih identiteta i ukidanja diskontinuteta, te potrebu stvaranja nove, judeo-kršćansko-islamske paradigme, kako u Europi tako i u svijetu.
Direktor Instituta za znanost i teologiju religija Teološkog fakulteta Katoličkog sveučilišta iz Pariza Francois Bousquet govorio je o teološkim problemima i mogućim rješenjima za konstruktivan dijalog između kršćana i muslimana. Izlaganje je započeo iznošenjem onoga što se događalo u bližoj prošlosti na području BiH te o stavu pape Ivana Pavla II. i njegovoj zauzetosti za BiH, ali isto tako i o konstruktivnom dijalogu s religijama općenito, a posebno s islamom. Brojna su teološka pitanja koja se tiču susreta muslimana i kršćana: kako shvatiti pitanje volje Božje i njezinog izričaja u praksi? Kako zajednički izgrađivati društvo i mir? Kako postići da se na drugoga ne gleda kao na neprijatelja? Ocrtao je i poteškoće, kako teološke tako i praktične: opterećeno sjećanje, sjećanje na neprijateljstvo, na krv te poteškoću ozdravljenja sjećanja; različitosti u islamu, ali i u kršćanstvu; odjek krize Bliskoga istoka kod muslimana i postojanje integrizama s različitim predznakom vezanih uz pitanje identiteta te sakralizaciju nasilja. Iznoseći moguće smjerove rješavanja poteškoća na različitim razinama dijaloga, istaknuo je važnost dijaloga, kako u svakodnevnom životu i tako i u djelovanju na teološkoj razini. Govoreći o teološkoj razini, potrebno je ostvariti dijalog o temama koje su bitne za razumijevanje, ali i uspješan teološki dijalog bez kojeg se ne može ništa učiniti. To je pitanje poimanja racionalnosti, statusa svetih knjiga, odnosa između religioznog i političkog, poimanja prirodnog prava i pitanja ljudskih prava te duhovnog iskustva koje povezuje, ali i određuje različitosti. Stoga je važno uzeti ozbiljno i provoditi u djelo teologiju dijaloga, koja će se baviti religioznim i duhovnim tradicijama. Naročito je potrebno međusobno obraćenje mentaliteta.
Poslijepodne je izlaganje “Europo, budi svoja!” održao generalni ministar Carballo. Govorio je o značenju Europe te o Europi kao mjestu i franjevcima kao misionarima u njoj. Posebno je istaknuo da franjevci trebaju čitati znakove vremena, da se trebaju znati snalaziti u današnjoj Europi, ali i da moraju biti znakovi nade, svjedočiti Boga u svijetu bez Boga, biti otvoreni za dijalog s drugima i drukčijima. Pozvao je subraću da složno grade Europu “ne samo kao ekonomsku zajednicu, već kao pravi dom za sve ljude”. “Kuću u čijoj će izgradnji biti uzeti u obzir kršćanski korijeni toga kontinenta, jer ako ova kuća izgubi korijene, izgubila je dušu. Kuću u koju je svatko dobro došao, u kojoj će se svatko osjećati bratom i sestrom, te u kojoj se nitko neće osjećati strancem. Gostoljublje je sveta vrijednost. Kuću u kojoj se poštuju sloboda i prava svih ljudi; takva kuća je poštovano i sveto mjesto. Kuću u kojoj se traži mir. Moramo dozvati u pamet da samo Neizmjerni poznaje naša srca. Kuću u kojoj se život poštuje od začeća do naravne smrti. Kuću u kojoj se obitelj drži kao temelj jedinstva društva. Konačno, kuću u kojoj će biti stvoreni uvjeti za multikulturalni i međureligijski dijalog”, poručio je Carballo.
U drugom dijelu poslijepodnevnog rada fra Ruben Tierrablanca iz Istanbula predstavio je iskustva života i rada tamošnjih franjevaca. U večernjim satima u Franjevačkome studentskom centru upriličen je prijam za kulturne, političke i vjerske predstavnike, koji je započeo izvedbom glazbenih točaka interreligijskog zbora Pontanima. Uslijedilo je kratko obraćanje generalnog ministra Carballa, koji je istaknuo da franjevci Europe žele pridonijeti, iz opcije opredijeljenosti za Evanđelje svojim svjedočenjem i riječju, stvaranju mirnodopske Europe gdje će prava svakoga biti poštovana, da bi Europa postala jedinstvena. Slijedile su dvije pjesme u izvedbi tamburaša Franjevačke teologije i tamburaša iz Fojnice. Nakon kulturnoga dijela upriličeno je druženje i razgovor.
Posljednji dan skupštine, 13. listopada, bio je posvećen analizi rada te institucije od skupštine 2005. Nakon izvještaja o proteklom radu, izabrano je novo vodstvo UFME. Za novog predsjednika izabran je fra Vitor Melicias, provincijal franjevačke provincije iz Portugala. Novi dopredsjednik je fra Waclaw Chomick, dosadašnji predsjednik, a provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar, provincijal iz Torina Gabriele Trivellin te fra Anthony McNeil iz engleske franjevačke provincije izabrani su u upravni odbor te franjevačke krovne institucije u Europi. Službu tajnika UFME i dalje obnaša fra Vlatko Marić iz provincije Bosne Srebrene.
Drugi dio završnoga zasjedanja bio je posvećen budućem radu UFME. Sudionici skupštine priredili su završnu poruku u kojoj je jasno izrečena potpora bosanskohercegovačkim franjevcima u njihovu radu i zauzetosti za sve one koji su im povjereni u pastoralnom radu, sve one s kojima grade povjerenje, mir i međureligijski dijalog. Europski franjevci nadaju se da će nastojanje njihove braće iz Bosne i Hercegovine naići na odaziv svih odgovornih kako na političkom tako i na vjerskom području. Svjesni su da je za stvarni djelatni dijalog potrebna volja i želja, ali i jasno izrečena općeljudska načela po kojima bi svatko mogao ostvariti svoja ljudska, nacionalna i vjerska prava. Pravi međureligijski dijalog može se ostvariti samo ako uz općeljudska načela postoje i jasne filozofsko-teološke osnove. Te pretpostavke nije uvijek lako postići pa su zato potrebni volja i nastojanje da se nadiđu prepreke i ostvari istinski dijalog. Franjevci, kao “vjesnici velikog kralja”, neće i ne žele se odreći biti svjedoci Božje ljubavi za sve ljude. Dijalog jest i treba biti dio franjevačkog zvanja, ističe se u poruci europskih franjevaca.
Uz pripravu završnoga dokumenta doneseno je više odluka te napravljen program za budući rad. Skupština UFME povjerila je franjevcima Bosne i Hercegovine zadaću pisanja direktorija UFME za međureligijski dijalog s islamom. Zaključeno je, između ostalog, da će se susret franjevačke mladeži u organizaciji UFME održati godine 2010. u Sv. Jakovu iz Compostelle.
VIII. skupština UFME završena je svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio novoizabrani predsjednik Melicias. On je zahvalio provincijalu Bosne Srebrene fra Miji Džolanu na organizaciji skupa te iskazanoj pozornosti i ljubavi prema braći iz Europe.