Godišnja skupština Papinskih misijskih djela
Dubrovnik (IKA )
U Dubrovniku se okupili dijecezanski ravnatelji iz cijele Hrvatske, nacionalni ravnatelj dr. don Milan Špehar i predsjednik Vijeća HBK za misije biskup Slobodan Štambuk
Dubrovnik, (IKA) – Godišnja skupština Papinskih misijskih djela okupila je 22. veljače u Dubrovniku dijecezanske ravnatelje iz cijele zemlje, nacionalnoga ravnatelja dr. don Milana Špehara i predsjednika Vijeća HBK za misije hvarsko-bračko-viškoga biskupa Slobodana Štambuka. Skupština je započela večernjim euharistijskim slavljem sudionika koje je u dubrovačkoj katedrali predvodio biskup domaćin Želimir Puljić. U propovijedi je govorio o misijskom djelovanju Crkve koje polazi od Isusove odredbe “Idite po svem svijetu”, osobito se osvrnuvši na važnost 20. stoljeća. Spomenuo je tako Pija XI. koji je sv. Malu Tereziju proglasio zaštitnicom misija (1927.) i Reskript iz 1926. kojim je Kongregacija za obrede odredila neka se pretposljednja nedjelja u listopadu u cijelom svijetu obilježava kao dan molitve i misijske animacije. Uz zauzetost za misijska djela velikih papa 20. stoljeća, posebice Pavla VI. i Ivana Pavla II. istaknuo je kako se u tom razdoblju sustavno razvila i znanost o misijama, misiologija, koja je dobila svoje katedre u Münsteru 1911., Münchenu 1919., Rimu 1919., u Nimwegenu 1930., u Ottawi 1932., u Beču 1933. i u Freiburgu 1940. Spomenuo je i Papinska misijska djela koja su osnovana u 19. stoljeću, a danas su velika potpora misionarima u njihovu pastoralnom radu.
Sveti Otac upravlja misijskim djelima preko Kongregacije za evangelizacije naroda. Papinska misijska djela čine Djelo za širenje vjere, Djelo svetog djetinjstva, Djelo svetog Petra apostola i Misijska zajednica svećenika, redovnika i redovnica. Zajednički im je cilj stvarati i unapređivati misijsku svijest, te poticati molitvu i duh žrtve za misije, rekao je biskup Puljić. Napomenuo je kako su tri misijska djela nikla u Francuskoj “u teškom vremenu poslije poznatog veleprevrata”, a četvrto u Italiji. Djelo za širenje vjere osnovala je Francuskinja Paulina Jaricot (Lyon 1822.) s ciljem odgoja, informacije i misijske animacije tijekom cijele godine, Djelom svetog djetinjstva (1843. biskup Charles de Forbin-Janson) promiče se misijska svijest među djecom, Djelom svetog Petra apostola (1889.) pomaže se odgoju i školovanju domaćih svećenika u misijskim zemljama, a Misijska zajednica koju je 1916. utemeljio talijanski svećenik bl. Pavao Manna, uključuje svećenike, redovnike i redovnice i sve druge koje žele pomagati misije. Od ta četiri djela u Dubrovačkoj biskupiji rano je osnovano i najdulje se zadržalo Djelo svetog djetinjstva, napomenuo je biskup Puljić, istaknuvši kako svi ne mogu biti misionari, ali svi mogu molitvama, osjećajima i materijalnim prilozima pomagati misijsko djelo Crkve. Kongregacija za evangelizaciju naroda danas vodi brigu o 280 bogoslovija, 110 malih sjemeništa, 42.000 katoličkih škola, 1600 bolnica, 12.000 karitativnih i socijalnih institucija. “Bez sabirnih misijskih akcija i materijalne pomoći cijele Crkve one ne bi mogle djelovati”, istaknuo je dubrovački biskup, dodavši kako su se dijecezanski ravnatelji PMD okupili u Dubrovniku “kako bi mogli razgovarati što činiti da poraste naša osjetljivost za misijsko djelovanje”. Biskup je skup preporučio zaštitnici misija, koja se i u dubrovačkoj katedrali posebno časti, sv. Maloj Tereziji.
Na otvaranju radnoga dijela skupštine 23. veljače u Villi Erna biskup Puljić podsjetio je na Drugi vatikanski sabor koji je donio velike promjene u samoj Crkvi, objavljene u 16 koncilskih dokumenata među kojima i dekret o misijskoj djelatnosti Crkve “Ad gentes” (7. prosinca 1965.) u kojem su izložena doktrinarna načela i objašnjeno da je Crkva, kao Kristovo produljeno utjelovljenje u vremenu, “po naravi misionarska” i valja joj takvom biti i ostati. Koncil je još više posvijestio odgovornost mjesnih biskupija, uveo mogućnost slanja svećenika, redovnika, laika i obitelji u misijske krajeve, potaknuo stvaranje misionarskih društava na nacionalnoj i međunarodnoj razini kao pomoć u evangelizaciji svijeta i tako postao solidnom potkom za produbljivanje misija kao trajne i aktualne stvarnosti Crkve. Osobito u mjestima nekada kršćanskih područja zapadnog svijeta gdje zbog vjerske ravnodušnosti izgleda kao da Bog iščezava, jer, živi se i radi kao da ga i nema. Razumljivo je, stoga, što je sluga Božji Ivan Pavao II., u prigodi 25. obljetnice dekreta “Ad gentes” 7. prosinca 1990. objavio encikliku “Redemptoris missio” – o trajnom misijskom poslanju Crkve. Želeći sudionicima uspješno i blagoslovljeno zborovanje biskup Puljić zahvalio je ravnatelju ravnatelj PMD Dubrovačke biskupije don Većeslavu Magiću na organizaciji skupštine u Dubrovniku.
U večernjim satima sudionici skupštine predvodili su misna slavlja u dubrovačkim župama, biskup Štambuk s četvoricom svećenika u župi sv. Ane na Brgatu, a don Milan Špehar s trojicom svećenika u župi sv. Mihajla u Lapadu.