Zidine, (IKA) – “Iskustvo Boga danas i karmelska mistika – Mistagogija i međureligijski i kulturalni dijalog” naziv je šestodnevnoga međunarodnog znanstvenog seminara koji je započeo u ponedjeljak 17. rujna u Duhovnom centru “Karmel sv. Ilije” u Zidinama na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini, izvješćuje portal Glasa Koncila. U organizaciji Generalne kuće Reda bosonogih karmelićana iz Rima seminar je okupio pedesetak karmelićana i proučavatelja kršćanske mistike iz Europe, SAD-a, Latinske Amerike i Azije, koji promišljaju iskustvo Boga u svjetlu karmelske mistike i izvornoga biblijskog iskustva molitve, odnos između kršćanske i mistike drugih religija, povratak mistike u pučku pobožnost, mističnu dimenziju u suvremenoj umjetnosti te odnos mistike i zdravlja. Seminar je započeo s radom u potpuno novim prostorima duhovnoga centra “Karmel sv. Ilije”, koji je tijekom posljednjih pet godina izgradila Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu. Karmelićani i na taj način u suradnji s teolozima iz čitavoga svijeta žele pridonijeti razvoju duhovnoga života u BiH i susjednim zemljama.
Na početku rada seminara sudionicima se obratio dr. Vinko Mamić, član organizacijskoga odbora Međunarodnog seminara i prior samostana, istaknuvši cilj seminara u pokušaju pronalaženja odgovora na mnoge nade, očekivanja i želje ljudi koji traže dublju svijest o sebi i Bogu. Spomenuvši da današnji svijet obilježava multidimenzionalna, multikulturalna i globalna integracija, što je uzrokovalo brojne duhovne i psihološke promjene, dr. Vinko Mamić je kazao da je potrebno poći od te stvarnosti, i u taj svijet unijeti istinu, slobodu i pravednost, ali ne na osnovi isključivanja, već na odnosu pripadnosti ljudskom rodu, navevši riječi pape Ivana Pavla II: “Pravedni smo prema osobi, ako, njega ili nju, volimo”.
Duhovni život koji se želi promicati ovih dana zasnovan je na toj vrsti pravde, poručio je dr. Mamić, poželjevši nadalje da sudionici seminara otkriju načine ozdravljenja za svako ljudsko biće s kojim se dijeli životni prostor. Prenio je i pozdrave apostolskoga nuncija u Bosni i Hercegovini nadbiskupa Alessandra D’Errica i mjesnoga biskupa Ratka Perića, koji su zaželjeli uspjeh seminaru te da njegovi plodovi budu korisni cijeloj Crkvi u toj izmučenoj regiji.
Sudionike je pozdravio i o. Zdenko Križić, zamjenik generala Reda bosonogih karmelićana, pročitavši pismo generala Reda o. Luisa Arostequija Gamboa. “Iskustvo Boga kao i mnogi pojmovi kršćanske vjere na poseban su način misteriozni i neiscrpni, kao i načini kojima se tome pristupa. To zahtijeva ekstremno težnju za preciznošću pojmova, intelektualnu skromnost koja odmah na početku priznaje svoj poraz”, poručio je general Gamboa, osvrnuvši se nadalje i na riječ “mistagogija” iz podnaslova seminara, što je zahtjevno područje istraživanja: “Osim o intelektualnom istraživanju, riječ je o istinskom životnom traženju puta, jer mistici su istodobno posve usmjereni prema Bogu. Ne žele samo pričati o Bogu, nego ga pronaći i biti s njim”.
U uvodnom predavanju o. Luigi Borriello, profesor duhovne i mistične teologije na “Terezianumu” i “Angelicumu” u Rimu, pojasnio je temeljne pojmove s područja mističnoga iskustva i teologije mistike. Provincijal Hrvatske provincije bosonogih karmelićana dr. Jakov Mamić govorio je o mističnom iskustvu kao “teološkom mjestu”. Nakon ta dva teološka predavanja, svoja su praktična izlaganja iznijeli Bernard McGinn, jedan od ponajboljih američkih poznavatelja povijesti mistike, i nacionalna direktorica Katoličke akcije u Italiji Maria Rosaria Del Genio. Američki katolički laik McGinn osvrnuo se na mistično iskustvo i njegovu potrebu za svako vrijeme, a talijanska katolička aktivistica Del Genio govorila je o mistici u svakodnevici. U poslijepodnevnom radu seminara, sudionicima se priključio i vladika jegarski Porfirije Perić.
Drugoga dana skupa naglasci su stavljeni na mistagogiju, tj. uvođenje u otajstvo mističnoga iskustva. U prijepodnevnom dijelu seminara Bruno Moriconi govorio je o temi “Sveto pismo u mistagogiji karmelskih mistika”, Salvador Garcia Ros o “Iskustvu u mistagogiji Terezije Avilske”, Juan Antonio Marcos o iskustvu u mistagogiji Ivana od Križa te asiški biskup Domenico Sorrentino o mistagogiji kod Terezije od Djeteta Isusa. U izlaganja je razmišljanjem uveo dr. Mamić, rekavši da su životi tih svetaca primjer i poticaj čovjeku današnjeg vremena kako će prevesti svoje iskustvo Boga u riječi. “Kako danas prenijeti znanje onog što posjedujemo onima koji su ga potrebni? To je mistagogija. Kako su veliki crkveni naučitelji uspjeli u tome? Oni su bili uspješni u prenošenju iskustva Boga drugim ljudima na način na koji to mogu prihvatiti i živjeti”, poručio je Mamić. Moderator drugog dana seminara o. Luigi Borriello istaknuo je da je mistagogija iskustvo koje je komunikacija prema drugima.
Bruno Moriconi, profesor na Teresianiumu, govorio je o mistagoškoj ulozi Biblije kod karmelskih mistika. Duhovnost sv. Terezije u bitnome je evanđeoska duhovnost, rekao je izlagač, ističući primjetnost biblijskog temelja u djelima karmelskih mistika. U njihovim tekstovima brojni su citati iz Biblije. Moriconi je postavio nekoliko pitanja: kako je njihovo iskustvo utjecalo na čitanje Svetog pisma; uranja li najprije iskustvo mistika u Bibliju ili ono počinje s Biblijom, jesu li karmelski mistici učitelji Crkve zato što su njihova naučavanja utemeljena na Svetom pismu i je li ta činjenica dala novo iskustvo Crkvi. Biblija je dala osnovicu za razumijevanje mistika, istaknuo je Moriconi, naglasivši da se iščitavanje Svetog pisma mora poklapati sa životom. To je stvarni značaj o kojem treba govoriti, poručio je predavač, rekavši da su karmelski pisci bili dobri tumači Biblije, iskustvo ih je vodilo razumijevanju Biblije, jer su sami imali mistični odnos s Kristom.
Salvador Ros Garcia, jedan od najboljih izučavatelja Terezije Avilske, naveo je tri milosti u njenu duhovnom iskustvu: prva je milost koju Bog daje da imamo iskustvo, druga da to iskustvo razumijemo, a treća da komuniciramo, predamo drugima. “Mnogi dobiju samo prvu milost, iskustvo, ali ga ne žele prenijeti dalje. Terezija ide puno dalje. Posebna milost koju je Tereza primila je treća milost. Znala je prenijeti svoje iskustvo. To je milost mistagogije”, rekao je Garcia, istaknuvši da je mistagogija sposobnost komuniciranja svog iskustva drugima. “Mistagog je onaj koji je imao iskustvo Boga u njegovom otajstvu. Umješnost mistagoga sastoji se u znanju kako prenijeti ne toliko vlastito iskustvo, nego milosti koje su iz toga proizašle”, rekao je Garcia, dodavši da mali broj mistika ima sintezu mistagogije i mistike kao što je imala Terezija Avilska. Ona je otkrila određene stvari, razumjela ih, a ako se primi milost, čin je ljubavi prenositi ih dalje, poručio je Garcia. Istaknuo je da Terezijinu osobnost karakterizira strast za komunikacijom. “Inicijacija u iskustvo Boga jedan je od velikih pastoralnih zahtjeva, a to je iskustvo, nažalost, zaboravljeno. Mistagogija je pedagogija usmjerena misteriju, a ne uvođenje znanja. Ako se nekad činilo da je mistično iskustvo luksuz, taj pojam treba napustiti. Mistična iskustva nisu čudna stvar u povijesti čovječanstva, nego nužnost da koje dolazimo slijedeći poziv koji nam Bog upućuje”, zaključio je Garcia.
Proučavatelj života sv. Ivana od Križa Juan Antonio Marcos citirao je Karla Rahnera da teologija mora biti mistagogija iskustva vjere. “Mistika upućuje na misterij. Mistično iskustvo nije problem koji treba riješiti, nego otajstvo koje treba živjeti”, rekao je Marcos, istaknuvši da se prema učincima vidi koliko je mistični život vjerodostojan. Pozitivni efekti su ključ svega i mogu se iskusiti u najzahtjevnijim trenucima života. Primjer je sv. Ivan od Križa koji je pred kraj života, napušten od braće, rekao da može ako hoće uživati mir i dobre plodove zaboravom sebe i drugih stvari. Ivan od Križa smatra da ono što nas čisti nije činjenica to što smo sami oprani, nego da operemo druge. Posvećujemo se darujući se drugima, a ne da bismo se poslije dali drugima. U svjetlu Ivanove mistagogije, Marcos je govorio o potrebi otvaranja drugima i otvorenosti ljubavi, poručivši “Gdje nema ljubavi, stavi ljubav i dobit ćeš ljubav”.
Asiški biskup Domenico Sorrentino, suradnik i Državnoga tajništva Svete Stolice, osobiti je proučavatelj mistagogije Terezije od Djeteta Isusa. Smatra da je njeno proglašenje naučiteljicom Crkve, točno prije deset godina, provokacija s kojom je učiteljstvo Crkve željelo potaknuti današnje ljude za duhovna zvanja. Etimološki, riječ “provokacija” se krije i u talijanskom jeziku “pro vocazione” – za zvanja, kazao je mons. Sorrentino. “Kod Male Terezije ne postoji ništa sistematski zapisano, nego samo naracija. Unatoč tome, proglašena je naučiteljicom Crkve jer je sadržaj njezina kazivanja eminentna doktrina značajna za teologa današnjice. Terezija se ne ograničava iznošenjem činjenica. Njen tekst je ‘logos’, sav ukorijenjen u pismo i iskustvo”, rekao je Sorrentino, poručivši da iskustva Male Terezije postaju naša iskustva te da njena vrijednost svjedočanstva postaje put koji mogu slijediti ljudi današnjega vremena.
U poslijepodnevnom nastavku seminara pročitana su izvješća Rafaela Chece “Molitva – put iskustva”, te Ciroa Garcije “Stvarnost kršćanskog iskustva: karmelska i redovnička”.