Sarajevo, (IKA/KTA) – U samostanskoj crkvi Sv. Ante u Sarajevu slavljena je 15. siječnja misa zadušnica za fra Petra Anđelovića, nekadašnjega provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji je 14. siječnja preminuo u franjevačkom samostanu na Bistriku u 72. godini života.
Misu zadušnicu predvodio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan u koncelebraciji generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije preč. Luke Tunjića, delegata nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, vizitatora Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Gabrijela Mioča, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM fra Ivana Sesara i još šezdesetak svećenika. Crkvu su ispunili brojni vjernici, među kojima su bili i neki od najviših predstavnika državnih, federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih vlasti te društvenih i crkvenih institucija.
Sve je pozdravio gvardijan samostana sv. Ante fra Marijan Karaula, koji je na kraju slavlja ukratko prikazao životni put fra Petra te spomenuo izraze sućuti koje su uputili brojni crkveni i društveno-politički predstavnici, među kojima su i predsjednik RH Stjepan Mesić i potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. Provincijal Džolan podsjetio je kako je prije 20 dana zajedno s fra Petrom na istom oltaru slavio misu polnoćku. Upravo je Božić za fra Petrov svjetonazor, životnu filozofiju, pa onda i za sva njegova djelovanja, onaj impuls koji je njega bitno odredio ljudski, etički, politički i postavio zapravo nedostižne visine ljudskosti i dobrote kao cilj. To je ono što artikulira franjevačka duhovna i intelektualna tradicija: da je jedini pravedan odnos prema čovjeku i svemu stvorenju ljubav. Fra Petar će u Provinciji ostati zapamćen kao provincijal kojega je zapalo da vodi zajednicu kroz teško vrijeme rata od 1991. do 2000. To je vrijeme po izazovima, opasnostima nestanka, urušavanju svih vrijednosti i struktura usporedivo tek s nekoliko najtežih godina u sedamstoljetnoj povijesti franjevaca u BiH. Zato fra Petar nije “standardni provincijal”. On je provincijal koji je zadržao zajednicu na tri bitna temelja na kojima, makar ranjena, sa svojim ranjenim narodom može zajedno s drugima vjerovati u budućnost i za nju se čista srca i hrabro angažirati, istaknuo je Džolan, dodavši da će najbolja zahvala fra Petru biti da ostanu otvoreni za budućnost, “da vjerujući u Boga izgradimo i povjerenje u možda zaboravljene i zamagljene mogućnosti čovjeka”.
Na kraju mise od pokojnika su se oprostili generalni vikar preč. Tunjić, vizitator fra Gabrijel i hercegovački provincijal Sesar te uime predstavnika vlasti predsjedatelj sarajevskoga Gradskog vijeća Marin Ivanišević. Fra Petar je pokopan 16. siječnja u Dubravama kod Brčkog.
Fra Petar Anđelović rođen je 9. prosinca 1937. u Boću kod Brčkog. Osnovnu školu završio je u Boću, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1960.-1964.) i Fuldi (1964.-1966.) te studij publicistike u Münsteru (1972.-1975.). Za svećenika je zaređen godine 1964., bio je kapelan u Essenu od 1966. do 1972., u Provinciju se vratio krajem 1975. te službovao kao tajnik Provincije, župnik u Zenici i gvardijan u samostanu sv. Ante u Sarajevu. Biran je za definitora Provincije (1973.-1976.), te provincijala (1991.-2000.). Od 2003. provincijski je asistent FSR-a. Kao gimnazijalac i student isticao se nastupima literarnog sadržaja na sjednicama Serafske imakulate i zbora Jukić. Studij publicistike usmjerio ga je pitanjima i problemima korištenja suvremenih sredstava komuniciranja u naviještanju evanđelja. U tijeku boravka u Njemačkoj surađivao je u essenskom listu Ruhrwort i drugim periodičkim publikacijama, a od domaćih u Dobrom Pastiru, Bosni Srebrenoj, Jukiću, reviji Nova et vetera, Kani i Svjetlu riječi. Bio je urednik provincijskog glasila Bosna Srebrena od 1976. do 1982. godine. Objavio je i više knjiga, među njima “Vjerni Bogu vjerni Bosni”, “Franjevci na prijelazu u treće tisućljeće”, “Stvarnost i okom vjernika”, “Fratar i njegova Bosna”. Bio je vjeran tradiciji bosanskih franjevaca, volio je svoju zemlju, nastojeći njegovati dijalog sa svim narodima i građanima BiH. Odigrao je ulogu i u društveno-političkom životu svoje domovine, osobito u tijeku rata, te je ostalo zapamćeno njegovo zalaganje za cjelovitost BiH te odlučna borba za ostanak Hrvata katolika u njoj. Bio je gorljivi protivnik svake politike podjele BiH zbog čega se otvoreno sukobljavao i s političkim strukturama tadašnje Herceg-Bosne odnosno Hrvatske. Politiku je smatrao područjem one ljudske djelatnosti koja ima najveći utjecaj na male ljude. I kada je bio proglašavan “političarom” i osporavan, politiku je nastojao voditi iz vjerničkog, kršćanskog, franjevačkog kuta. I iz toga je proizlazila njegova mudrost komuniciranja.