Zagreb, (IKA) – Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na svojim mrežnim stranicama 2. prosinca objavilo početak javne rasprave o “Prijedlogu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK-a) za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi”, s najavom da će rasprava trajati do 31. siječnja 2009., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Katedre religiozne pedagogije i katehetike i Katehetskoga instituta, uključio se u javnu raspravu o Prijedlogu NOK-a, kao jednoga od temeljnih dokumenata za aktualnu reformu hrvatskoga predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgojno-obrazovnog sustava, te je sazvao javnu raspravu na zagrebačkom KBF-u. U trosatnoj raspravi 20. prosinca sudjelovalo je više od 30 osoba raznih profila – dio pročelnika katedara, više sveučilišnih nastavnika, posebice teologa i teologinja katehetičara sa zagrebačkoga i drugih teoloških fakulteta, zatim pomoćni đakovačko-osječki biskup dr. Đuro Hranić i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK, akademik Vladimir Paar, istaknuti sudionik u ostvarivanju sadašnje reforme hrvatskoga školstva na tragu HNOS-a iz 2005., te stanovit broj ravnatelja i vjeroučitelja učilišnih mentora, dugogodišnjih suradnika KBF-a u Zagrebu u ostvarivanju hospitacijskih obveza za studente teološko-katehetskoga i filozofsko-teološkoga studija. Nakon pozdravnih govora prof. dr. Alojzija Hoblaja, pročelnika Katedre religiozne pedagogije i katehetike, predstojnika Katehetskog instituta KBF-a, te dekana KBF-a prof. dr. Josipa Oslića i mons. Hranića, uvodna izlaganja u raspravu održali su dr. Josip Baričević, dugogodišnji profesor, ravnatelj i predstojnik Katehetskoga instituta KBF-a, i akademik Paar, donedavni član Vijeća za Nacionalni kurikulum. U raspravi je osobnim interventima aktivno sudjelovala većina sudionika, a onima koji nisu govorili, zbog nedostatka vremena, omogućeno je da svoje mišljenje izraze naknadnim pismenim interventima. Rasprava se usredotočila na dva temeljna pitanja: na opće postavke odnosno koncepciju NOK-a, te na nove predmete koji bi se trebali uvesti, posebice na predloženi novi predmet “Religijske kulture” kao alternativi konfesionalnom “Vjeronauku” u osnovnoj i srednjoj školi. Rasprava je pokazala veliku složenost pitanja. Uza sve pozitivne strane koji Prijedlog NOK-a donosi, sudionici u raspravi ukazali su na neka prijeporna pitanja i potrebu temeljite doradbe, pa i znatnih izmjena, primjerice na pitanje diskontinuiteta s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom, kao i na nerazmjer, nedostatnost, pa i određene pogreške u razradbi pojedinih odgojno-obrazovnih područja, predmeta i međupredmetnih tema, što je posebno vidljivo usporedbom s cjelokupnim tekstom Prijedloga NOK-a (94 stranice), čijim se potpunim naslovom naznačuje da je riječ o temeljnom dokumentu koji se odnosi na reformu cjelokupnoga hrvatskoga predškolskoga i osnovnoškolskoga odgojno-obrazovnoga sustava te na reformu odgoja i obrazovanja u I. i II. razredu srednjih škola. Rasprava se posebno usredotočila na novi alternativni predmet konfesionalnom “Vjeronauku” u osnovnoj i srednjoj školi pod nazivom “Religijske kulture”. Da bi se izbjegli pojedini nesporazumi utvrđeno je da to pitanje treba temeljito raspraviti, kako unutar konfesionalnih zajednica tako i u cijeloj hrvatskoj javnosti, jer je usko povezano s konfesionalnim “Vjeronaukom”. Budući da je ovo pitanje od posebne važnosti, ono se ne može rješavati bez temeljite i svestrane javne rasprave, za koju se čini da je predviđeno vrijeme do 31. siječnja 2009. prekratko, te da bi se ono moralo znatno produžiti.