Zagreb, (IKA) – U jutarnjem misnom slavlju koje je u kapeli Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci u nedjelju 24. siječnja, na blagdan sv. Franje Saleškoga, predvodio fra Zvjezdan Linić, svečano je otvorena jubilejska godina 400. obljetnice osnutka Reda Pohoda Marijina, redovnica stroge papinske klauzure. Jubilarna godina trajat će do 13. prosinca, spomen-dana preminuća sv. Ivane Franciske de Chantal, sa sv. Franjom Saleškim utemeljiteljice Reda od Pohoda Marijina. Svečano bogoslužje pjesmom je pratio zbor sestara uz zbor kapele pod ravnanjen prof. Nevenke Merlin. U propovijedi je fra Zvjezdan posebno istaknuo sv. Franju Saleškoga kao čovjeka koji se potpuno predao ljubavi Božjoj u duhu navještaja Isusova programa u Nazaretu. U svom apostolatu je koristio, danas bismo rekli, letke i jednostavan stil pisanja, kako bi bio blizak i razumljiv širokim vjerničkim slojevima, pa je po tome postao zaštitnikom katoličkih novinara i pisaca. Vjernike je propovjednik podsjetio i na povlasticu koju je papa Benedikt XVI. dodijelio za ovaj jubilej, a to je potpuni oprost uz opće uvjete. Na kraju mise rektor kapele vlč. Pavao Crnjac najavio je hodočašće na grob sv. Franje Saleškog u Annecy kraj Grenobla te u Torino na razgledanje Svetog platna.
Slavlju je prethodila dvodnevna duhovna obnova. Večernja misna slavlja predvodio je fra Zvjezdan Linić, koji je propovijedi posvetio temama osamljenosti današnjeg čovjeka i potrebi za blizinom Božjom te obraćenju i potpunom oprostu. Održana je i 40-satna adoracija koju su molitvom, pjesmom i razmatranjima animirale sestre Pohoda Marijina.
Red Pohoda Marijina osnovali su sv. Franjo Saleški i sv. Ivana Franciska de Chantal 6. lipnja 1610. u Annecyju u Francuskoj. Redovnička je ustanova papinskog prava, potpuno kontemplativnog života premda se neki samostani bave vanjskim apostolskim radom kao odgojem i socijalnim radom. Danas u svijetu ima ukupno 161 samostan, od toga 103 u Europi. Sestre Pohoda Marijina u Zagreb su došle na poziv biskupa Josipa Lacha 1. rujna 1947., u doba tamnovanja zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. U ondašnjim teškim životnim uvjetima u kući uz kapelu Corpus Domini, koje je 1940. podiglo Društvo sveudiljnog klanjanja u spomen 1300. obljetnice veza Hrvata sa Svetom stolicom, a komunisti su kuću oduzeli Društvu, sestre su osnovale svoj samostan, u kojem danas živi sedam zavjetovanih sestara i dvije kandidatice.