Zagreb, (IKA) – Hrvatska pošta, d.d. je u četvrtak 29. listopada u povodu 800. obljetnice kapele Sv. Martina pustinjaka u Podsusedu izdala redovitu poštansku marku nominalne vrijednosti 3.50 kuna u nakladi 100.000 primjeraka, te prigodnu omotnicu prvoga dana.
Nova marka predstavljana je na dan izlaska u dvorani Sutinska vrela u Podsusedu u okviru “Podsusedskih svečanosti” koje se održavaju od 23. rujna do 11. studenoga.
Marku su predstavili voditelj odjela maraka Hrvatske pošte Dubravko Družić, članica povjerenstva za marke dr. Željka Čorak i župnik župe sv. Ivana Bosca don Tunjo Blažević.
U prigodi predstavljanja marke, predavanje o povijesti i obnovi kapele održao je glavni konzervator obnove kapele Sv. Martina Mladen Perušić, dipl. ing. arhitekture iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Muški vokalni ansambl Špansko.

Hrvoje Šercar, slikar i grafičar iz Zagreba je kao motiv marke uzeo kapelu Sv. Martina pustinjaka u Podsusedu koja je podignuta na stjenovitu terenu ponad potoka koji se sa zapadnih medvedničkih obronaka, sjeveroistočno od susedgradskog brežuljka, slijeva u rijeku Savu. Uz kapelu su postojale dvije špilje u kojima je prema predaji boravio Martin pustinjak, u narodu radi kreposti prozvan svetim. Uslijed radova u obližnjem kamenolomu, špilje su krajem 19. st. urušene, te se danas naziru samo ostatci stijena uz kapelu.
Kapela Sv. Martina se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1209. godine, no pretpostavlja se kako je nastala već u 10. stoljeću i jedan je od najstarijih sakralnih spomenika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od 1287. do 1345. godine pripadala je cistercitima. Prema opisu vizitatora iz 1677. godine bila je zidana, cijela nadsvođena, s trijemom i drvenim tornjem iznad ulaza. Godine 1749. spominje se oko kapele groblje. Godine 1845. uz južni zid prigrađena je kapelica Sv. Valentina, oštećena u potresu 1880. i potpuno srušena 1899. godine. Iste godine rekonstruirana je i obnovljena kapela Sv. Martina prema nacrtima Hektora pl. Eckhela, nadglednika obnove zagrebačke prvostolnice i suradnika Hermana Bolléa.
U povodu 800. obljetnice spomena u darovnici hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije, koja se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, i nešto više od stotinu godina od neogotičke obnove, kapela je brižno restaurirana i zaštićena kao kulturno dobro 2008. godine.