Koncert u povodu 75. obljetnice Ćirilo-metodova kora

Zagreb, (IKA) – U povodu proslave svoje 75. obljetnice, Ćirilo-metodov kor održao je u četvrtak 29. studenoga prigodni svečani koncert u crkvi Sv. Katarine na zagrebačkome Gornjem gradu. Kor je nastupio u mješovitom sastavu pod vodstvom dirigentice Darjane Blaće, kao i u muškom sastavu pod vodstvom dirigenta Gorana Ante Blažekovića. Izveo je kompozicije Bortnjanskog, Dugana, Kolarića, Odaka, Rahmanjinova, Readinga i Zajca, kao i skladbe prema žumberačkom i ukrajinskom napjevu.
Pozdravnu riječ okupljenom mnoštvu i članovima Ćirilo-metodova kora uime križevačkog vladike Slavomira Miklovša uputio je predsjednik Kora dr. Zvonimir Kurečić, istaknuvši važnost postojanja Kora u liturgijskom životu Križevačke eparhije. Okupljenima se obratio i potpredsjednik Kora Nikola Nino Kekić, predstavivši djelovanje Kora od njegova osnutka pa sve do današnjih dana.
Ćirilo-Metodov kor osnovan je u Zagrebu 20. prosinca 1931. Ustanovitelj, duhovni vođa i prvi predsjednik Kora bio je Vjekoslav Višošević. Godine 1932. zborovođom postaje Boris Komarevski (1893-1945) s kojim Kor postiže najvišu umjetničku razinu. U radu Kora sudjelovao je i njegov drugi dirigent Mirko Kolarić (1910-1945). Pokrovitelj Kora bio je križevački vladika Dionizije Njaradi (1920-1940), koji je godine 1934. Kor uzdigao na čast katedralnog kora Križevačke eparhije. Među osnivače Kora upisani su križevački vladika Njaradi, zagrebački nadbiskup Bauer i koadjutor Stepinac, splitski nadbiskup Bonefačić, senjski biskup Burić, dubrovački Carević, šibenski Mileta, hvarski Pušić, i mariborski Tomašič. Kor je djelovao kao mješoviti pjevački zbor i glazbena udruga za gajenje i promicanje crkvenoslavenske vokalne glazbene umjetnosti u duhu ćirilometodske ideje. Osim značajne liturgijske uloge u matičnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, diljem Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, Kor je organizirao uspješne turneje po Italiji, Francuskoj i Švicarskoj. O njemu je 1934. snimljen zvučni film. Krajem II. svjetskog rata njegovo je djelovanje nasilno prekinuto. Zborovođe B. Komarevski i M. Kolarić, kao i duhovnik Kora o. Inokentij Timko uhićeni su i pogubljeni. Nakon rata preživjeli muški članovi Kora i novi pjevači nastavili su pjevati u muškom zboru crkve Sv. Ćirila i Metoda. Nakon 1950. i nekadašnji živući članovi mješovitog sastava Ćirilo-Metodova kora u Zagrebu ponovno se okupljaju pod vodstvom nekadašnjeg pjevača Mirka Cajnera i pjevaju na velike blagdane. I dok se mješoviti zbor ugasio 60-ih godina, muški zbor dočekao je obnovu Kora. Godine 1984. Kor obnavlja rad kao Muški pjevački zbor grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda. Ovaj je zbor, pod ravnanjem Branka Heraka, godine 1989. snimio Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga i izdao gramofonsku ploču i kasetu. Dana 17. ožujka 1992. održana je osnivačka skupština obnovljenog Ćirilo-Metodova kora. Dosadašnji predsjednici Kora bili su Goran Ivanišević, Nikola N. Kekić i dr. Zvonimir Kurečić, sadašnji predsjednik. Obnovljeni Kor djeluje kao glazbena udruga, a svrha mu je pjevati na liturgijama i na drugim bogoslužjima bizantsko-slavenskog obreda te čuvati, njegovati i promicati crkveno pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku. Zborom su kraće vrijeme, od 1991. do 1993., ravnali Zlatan Sindičić, Miloš Lalošević, Goran Jerković i Goran Ante Blažeković. U drugoj polovici listopada 1993. zbor preuzima Darjana Blaće. Godine 1995. uz muški zbor oformljen je i mješoviti zbor Ćirilo-Metodova kora. Kor je u mješovitom sastavu 2001. snimio Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga po žumberačkim napjevima i izdao nosač zvuka i kasetu. Iste godine Kor je izdao knjigu “Crkveno pjevanje u Hrvatskoj”.