Lanišće, (IKA) – Krizmanici Karlovačkoga dekanata hodočastili su stopama Miroslava Bulešića u subotu 19. studenoga zajedno sa svojim župnicima i župnim vikarima. Njih 160 iz župe BDM Snježne, Sveta tri Kralja, Presvetog Srca Isusova, svetog Martina, svetog Franje Ksaverskog iz karlovačkih naselja Dubovac, Banija, Novi Centar, Hrnetić, Švarća i Kamensko prvo su se zaustavili u crkvi u Lanišću, gdje im je župnik preč. Dalibor Pilekić opisao sam događaj mučeništva blaženog Miroslava Bulešića nakon čega su hodočasnici pohodili župnu kuću mjesto mučeništva. Nakon Lanišća karlovački krizmanici prošli su kroz Aleju glagoljaša, upoznavši tako dugu i važnu povijest hrvatske pismenosti. Posjetivši Hum, nazvan najmanjim gradom na svijetu, uputili su se u Poreč, gdje su razgledali Eufrazijevu baziliku te se upoznali s tragovima kršćanstva iz prvih kršćanskih vremena koji živi i danas, čemu je blaženi Miroslav dokaz. Putujući prema Svetvinčentu, karlovački krizmanici zaustavili su se u pavlinskom samostanu i crkvi u Svetom Petru u Šumi gdje im je fra Vito Spetić protumačio povijesti i važnost pavlina u Hrvatskoj i Istri.
Konačno odredište karlovačkim krizmanicima bila je crkva Svetog Vinka mučenika u Svetvinčentu gdje su u oltaru izloženi posmrtni ostaci blaženog mučenika Miroslava Bulešića, na kojemu je misno slavlje predvodio mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, u koncelebraciji s karlovačkim svećenicima vlč. Dujom Kurtovićem, vlč. Antunom Kolićem, vlč. Filipom Pavlivićem i fra. Ivanom Šarićem. U homiliji mons Sente krizmanicima je kazao kako je to hodočašće zapravo škola kršćanstva i povijesti hrvatskog naroda u Istri koji je jedinoga pravog prijatelja imao u Katoličkoj Crkvi. Upoznavši krizmanike s činjenicom da su upravo istarski svećenici imali presudnu ulogu u povratu Istre u Hrvatsku državu okupljeni u Svećeničkom zboru svetog Pavla kojemu je tajnik bio blaženi Miroslav a predsjednik Zbora mons. Božo Milanović. Naime, na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. Godine, na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon II. svjetskog rata, podatke koje su prikupili mons. Milanović i drugi hrvatski svećenici bili su jedan od glavnih argumenata zašto je Istra pripala Hrvatskoj koja je bila dijelom Jugoslavije. Nadalje, nastanak glagoljice usko je vezan uz liturgiju, dakle uz Crkvu, što je hrvatskom narodu dalo posebni status u odnosu na druge narode da smiju liturgijske čine slaviti na vlastitom jeziku u vremenu dok neki sadašnji europski narodi nisu ni postojali. Zatim Eufrazijeva bazilika, prostor gdje se stoljećima slavi Bog, nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine. Konačno, blaženi Miroslav Bulešić, svećenik, pravi je primjer čovjeka koji se bori za vlastiti narod, a da pritom ostvaruje univerzalno poslanje ljubavi koje nam je pokazao Krist. To je najbolje pokazao potpisom na gore spomenuti dokumentom ali i izjavom: “Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji ih zatraže: i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu”, kao i zapisanom rečenicom netom prije mučeničke smrti: “Moja osveta je – oprost” kazao je okupljenim krizmanicima mons. Sente, te ih sve pozvao da odgovorno shvate pripremu za sakrament kojim postaju punoljetni kršćani, svete potvrde kojoj je blaženi Miroslav dao mučenički sjaj.