Krk, (IKA) – Na svetkovinu sv. Kvirina, zaštitnika Krčke biskupije i grada Krka, u petak 4. lipnja, u crkvi Sv. Kvirina u Krku predstavljena je knjiga “Nikola Udina Algarotti” autora Vjere Katalinić, Franje Velčića i Josipa Žgaljića. Prezentaciju monografije koja predstavlja život i djelo istaknutog svećenika, intelektualca i kolekcionara Krčanina Nikole Udine Algarottija moderirala je predstavnica izdavačke kuće Glosa koja je uz Grad Krk bila i nakladnik ove knjige, a nazočili su joj predstavnici crkvene i gradskih vlasti te Centra za kulturu Grada Krka.
Okupljene je na početku pozdravio gradonačelnik Krka prof. Darijo Vasilić koji je istaknuo kako mu je drago što će ova knjiga predstaviti lik i djelo jednog od najistaknutijih Krčana koji je svojom ostavštinom promaknuo Krk u znameniti grad povijesti i kulture.
Generalni vikar Krčke biskupije mons. Anton Valković pozdravio je nazočne u ime krčkog biskupa Valtera Župana i u svoje ime te je izrazio zadovoljstvo što se ovom knjigom daje nada kako neće pasti u zaborav ono što su nam priskrbili i čime su nas zadužili vrijedni prethodnici, već se njome otvaraju vrata za daljnje znanstveno istraživanje i vrednovanje kulturne i povijesne baštine.
Uslijedilo je izlaganje recenzenta knjige dr. Slavka Zeca koji je predstavio životni put Nikole Algarottija te strukturu knjige. Nikola Udina rođen je 26. studenog 1791. u gradu Krku. Studij teologije završava u kulturnom i trgovačkom središtu Dalmacije, Splitu, nakon čega se opredjeljuje za život izvan otoka. U vrijeme dok je u Ljubljani pohađao licej, svoje prezime Udina zamjenjuje prezimenom Algarotti. Godine 1823. Algarotti biva primljen na Viši bogoslovni zavod sv. Augustina na bečkom sveučilištu. Međutim, studij u Beču nije završio jer se razilazio s mišljenjima profesora nakon čega se vraća u Krk gdje dobiva mjesto kateheta u njemačko-talijanskoj školi. No u Krku je boravio samo kratko vrijeme jer već nakon nekoliko mjeseci seli u Salzburg, gdje na tamošnjem liceju dobiva mjesto nastavnika talijanskog jezika i književnosti. Međutim posljedice nesređenog i mučnog života u Salzburgu ostavile su mu trajna oštećenja, te 6. srpnja 1838. Algarotti umire i biva pokopan u Beču. Kroz sve to vrijeme Nikola Udina Algarotti, uz pomoć raznih dobročinitelja, a prije svega motiviran buđenju i podizanju kulturnog života svoga rodnog grada, stvara zavidnu kolekciju književne građe (između šest i deset tisuća svezaka i knjiga), notnog materijala (oko 3.300 notnih zapisa) i glazbala znamenitih graditelja onog doba. Njegova želja da sve ostavi gradu i katedrali u Krku zapisana u oporuci ubrzo je ispunjena, te već 1840. cjelokupna Alagarottijeva ostavština biva prenesena u Krk. U knjizi je na studiozan, ali i široj publici čitljiv i blizak način, predstavljen životni put i bogati fond Algarottijeve ostavštine, motivacija njegova djela te promišljanje o ideji osnivanja dijecezanskog muzeja u Krku.
Nazočnima su zatim predstavljeni autori knjige koji su ukratko izložili djelo znamenitog prosvjetitelja.
Prezentaciju te značajne monografije, koja će, kako su se jednodušno složili autori, biti polazište i smjernica zainteresiranim znanstvenicima za daljnje istraživanje ostavštine Nikole Udine Algarottija, glazbeno su popratili braća Antun i Leopold Stašić izvevši skladbe J. S. Bacha i J. Mazasa upravo na violinama iz Algarottijeve ostavštine.

.