Split, (IKA) – Prvo u nizu predavanja u sklopu tribine o Kršćanskoj mudrosti održano je u splitskoj župi sv. Pavla na Pujankama 21. listopada. Gost večeri bio je svećenik doc. dr. Ivica Raguž, prodekan za znanost i profesor dogmatike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, također autor velikog broja članaka i knjiga, a od 2009. godine, glavni i odgovorni urednik međunarodnog katoličkog časopisa “Communio”.
Tema predavanja bila je kršćanski pogled na astrologiju. Dr. Raguž osvrnuo se na veliku zastupljenost horoskopa, gatanja, čitanja karata i drugih vidika proricanja u medijima i sklonost ljudi da svoj život temelje na takvim predviđanjima. Stoga je potreba da se pruži kršćansko vrednovanje astrologije tim veća. Započeo je o poimanju astrologije u antičko doba, a nastavio s teologijom sv. Augustina i sv. Tome Akvinskog. U antičko doba, astrologija je imala znanstveno, etičko i religijsko značenje. Znanstveno, jer se bavila istraživanjem zakona svemira, kretanja zvijezda i njihova utjecaja na Zemlju što je bio početak današnje astronomije. Etičko, jer je skladno uređenje svemira promatrala kao uzor za čovjekov kreposni život. I na kraju religijsko, uviđajući veliku snagu u zvijezdama, čovjek ih štuje kao bogove i daje im imena, ponajprije iz životinjskog svijeta. Tako nastaje zodijak kojeg danas susrećemo u svim horoskopima i koji označava kretanje Sunca i njegov utjecaj na Zemlju. Na taj se način, prema položaju zvijezda, nastojala točno odrediti sudbina koja je namijenjena svakom pojedincu. U teologiji sv. Augustina, istaknuo je dr. Raguž, nalazimo na opširnu analizu poganske astrologije jer se i sam Augustin prije obraćenja bavio astrologijom. Činila mu se znanstveno utemeljenom, a oslobađala ga je od zahtjeva religije i prinošenja žrtve. No, s prihvaćanjem katoličke vjere Augustin se žestoko suprotstavlja astrologiji jer smatra neprihvatljivim da zvijezde bez Božje volje utječu na čovjeka i ograničavaju ljudsku slobodu. Spominje slučaj blizanaca koji su rođeni istodobno, a opet žive sasvim različite živote ili ako se začeće uzme kao temeljni parametar opet nije jamstvo istovjetnih života blizanaca. A ljudima koji tvrde da su astrološka predviđanja točna nudi tri odgovora: pisci horoskopa govore ono što ljudi žele čuti, zatim postoji mogućnost slučajnih pogodaka i naposljetku, za Augustina najvažnije, uvidi kao rezultat utjecaja demona.
Sv. Toma Akvinski polazi od činjenice da nebeska tijela i zvijezde utječu na čovjeka, osobito na njegov razum i volju, budući da je on tjelesno, osjetilno biće, naveo je dr. Raguž. Tako astrolozi imaju uspjeha jer računaju da većina ljudi podliježe strastima te citira sv. Tomu: “mudrac vlada i zvijezdama, ukoliko vlada sobom i svojim strastima”. Sveti Toma smatra da Božja providnost svime ravna; nužnošću kretanja i nenužnim budućim događajima. Slaže se sa sv. Augustinom da kod predviđanja postoji opasnost od demonskih sila i utjecaja. Na kraju, dr. Raguž naveo je riječi srednjovjekovne teologije “Astra inclinant, not necessitant” – “Zvijezde utječu, ali ne prisiljavaju”. Zaključio je kako smo svi rođeni pod sretnom, betlehemskom zvijezdom – Isusom Kristom, Gospodarom vremena i svega stvorenog, koji nas oslobađa od svijeta pa tako i astrologije.