Likovna i kulturna baština čakovečkih franjevaca
Likovna i kulturna baština čakovečkih franjevaca
Čakovec (IKA )
Prvoga dana znanstvenog skupa posvećenog 350. obljetnici dolaska franjevaca u Čakovec otvorena izložba u galeriji Muzeja Međimurja
Čakovec, (IKA) – Izložba “Likovna i kulturna baština čakovečkih franjevaca” otvorena je u petak 20. veljače, prvog dana znanstvenog skupa posvećenog 350. obljetnici dolaska franjevaca u Čakovec. Izložba je priređena u galeriji Muzeja Međimurja u Čakovcu, a njezin postav obuhvaća kiparska djela, slike, crkveno posuđe, rukopise i tiskana djela. Izložena djela predstavljaju vrijedno kulturno i sakralno blago franjevačkog samostana i crkve Sv. Nikole u Čakovcu, kojoj je glavni oltar na višegodišnjoj restauraciji. Izložene slike restaurirane su u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Cjelokupnu izložbu postavila je dr. Mirjana Repanić-Braun u suradnji s fra Vatroslavom Frkinom i prof. Vladimirom Kapunom.
Na otvorenju izložbe nazočne je pozdravio gvardijan čakovečkog Franjevačkog samostana i župnik fra Stanko Belobrajdić. Ravnatelj Muzeja Međimurja mr. Vladimir Kalšan istaknuo je kako će izložba zasigurno pobuditi veliko zanimanje, ne samo lokalne, nego i hrvatske kulturne i znanstvene javnosti. Provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak kazao je kako je izložba velika radost, kako za taj grad, tako i za čitavu franjevačku provinciju. “Ona pruža kulturno-umjetnički presjek blaga koje je pohranjeno u franjevačkom samostanu u Čakovcu. Zajedno s dvodnevnim simpozijem, koji je u tijeku, velik je doprinos proslavi ne samo 350. obljetnice franjevaca u Čakovcu, nego i 800. obljetnice franjevačkog reda”, istaknuo je Železnjak. Za pastoralno djelovanje franjevcima je bila potrebna odgovarajuća literatura, pa su s vremenom povećavali knjižni fond te je danas franjevačka knjižnica ispunjena osobitim blagom. “Tijekom godina franjevci su ostavili vidljive tragove na raznim područjima djelovanja. Neki su bili vrsni propovjednici, drugi glazbenici, skladatelji, orguljaši, učitelji, umjetnici… Sve ono u čemu su se istaknuli predstavlja bogatu baštinu franjevačkog samostana koju su brižno čuvali od osnutka samostana 1659. godine do današnjih dana, premda zbog teških prošlih vremena dio naslijeđa ipak nije sačuvan”, istaknuo je provincijal, zahvalivši svima koji su omogućili da izlošci ugledaju svjetlo dana.
Dr. Repanić-Braun predstavila je sadržaj izložbe koja na jednom mjestu sažima 350 godina kulture i umjetnosti čakovečkih franjevaca. Najveći dio izložaka potječe iz baroknog 18. st., kazala je dr. Repanić-Braun, dok je fra Vatroslav Frkin predstavio izloženo knjižno blago, među kojima su i primjerci iz ranog 16. stoljeća. Istaknuo je kako je iz samostanske knjižnice, koja sadrži 170 posebno vrijednih djela, izabrao desetak najvrednijih knjiga, kojima bi se ponosile brojne knjižnice u svijetu. Premda je najveći broj knjiga iz 17. i 18. st., u knjižnici je i njih 15-tak iz 16. stoljeća, a bilo bi ih i više da mnoge nisu odnesene u mađarske knjižnice. Knjižnica se počela popunjavati nakon što je prvi drveni samostan izgorio u požaru 1699. godine, pa je počela izgradnja današnjeg samostana, a još više kada je godine 1732. u samostanu uveden studij filozofije, a zatim i teologije. Gradnja franjevačkog samostana završena je godine 1725., dok je franjevačka crkva Sv. Nikole posvećena 1750., gotovo stoljeće nakon što su franjevci došli u Čakovec na poziv bana Nikole Zrinskog i po odobrenju zagrebačkog biskupa i uprave provincije. Crkveni i samostanski interijeri sadrže vrijedan inventar, koji je djelomice privremeno predstavljen na izložbi koja će biti otvorena do 20. ožujka, a trajno je predstavljen u sadržajnom izložbenom katalogu koji je uredila autorica izložbe. Na otvorenju izložbe s nekoliko duhovnih skladbi nastupila je solistica Janja Vukina Fučko uz pratnju Božice Tuđan.