Vatikan, (IKA) – Blažena Majka Terezija proglašena je svetom u nedjelju 4. rujna u Vatikanu. Obred kanonizacije predvodio je papa Franjo na Trgu Sv. Petra na kojem se okupilo nepregledno mnoštvo ljudi iz cijeloga svijeta, poglavito Albanije i Indije. U prvi red pokraj oltara Papa je dao smjestiti 1500 siromaha, za koje je nova svetica brinula s velikom ljubavlju. S Papom je koncelebriralo 70 kardinala, 400 biskupa i više od 1700 svećenika. Na misi su sudjelovali također volonteri čiji Jubilej toga dana završava.
“Beatam Teresiam de Calcutta Sanctam esse decernimus et definimus ac Sanctorum Catalogo adscribimus…” (proglašavamo i određujemo da je blažena Terezija iz Kolkate svetica, upisujemo je u popis svetaca). Svečana formula kojom je papa Franjo proglasio svetom “velikodušnu širiteljicu Božjeg milosrđa” mnoštvo je popratilo burnim pljeskom. Terezija iz Kolkate bila je Majka siromaha, uvijek raspoloživa za sve “kroz prihvaćanje i obranu ljudskog života, nerođenog i napuštenog i odbačenog”, rekao je papa Franjo proglašavajući svetom “onu koja je dala svoj život svima posljednjima kojih je u našem svijetu sve više i više”.
“Zauzimala se za obranu života neprestano proglašavajući da ‘onaj koji još nije rođen je najslabiji, najmanji i najsiromašniji’. Priginjala se nad nemoćne osobe, ostavljene da umru kraj ceste, prepoznajući dostojanstvo koje im je Bog dao; dala je da njihov glas čuju moćnici ovoga svijeta, da prepoznaju svoje krivnje zbog zločina siromaštva koje su oni sami stvorili. Milosrđe je za nju bila ‘sol’ koja je davala okus svakom njezinu djelu i ‘svjetlo’ koje razgoni tamu onih koji više nisu imali ni suze za plakati, da oplaču svoje siromaštvo i patnju”, istaknuo je Papa u homiliji.
Misija Majke Terezije prožimala je periferije gradova i egzistencijalne periferije i danas nastavlja biti rječito svjedočanstvo Božje blizine najsiromašnijima od siromašnih. Neka nam ta neumorna radnica milosrđa pomogne sve više razumjeti da jedini naš kriterij djelovanja je besplatna ljubav, lišena svake ideologije i svake veze i izlivena prema svima, bez obzira na jezik, kulturu, rasu ili vjeru, istaknuo je Sveti Otac.
Citirajući svetičine riječi: “Možda ne govorim njihov jezik, ali se mogu smiješiti”, Papa je zatražio od svih da nose “u srcu osmijeh” kako bi ga darivali onima koje susrećemo u našem životu”, a posebno onima koji pate, jer tako “otvaramo horizonte radosti i nade tolikim ljudima koji su bez nade i koji trebaju razumijevanje i nježnost.” Na dan posvećen svetici milosrđa Papa je pozvao vjernike da “pretoče u konkretno ono što molimo u molitvi i ispovijedamo u vjeri.” “Ne postoji alternativa ljubavi,” istaknuo je, “oni koji se stavljaju u službu braće, čak iako to i ne znaju, su oni koji Boga ljube”. “Kršćanski život, međutim, nije jednostavna pomoć koju se pruža u času potrebe. Kad bi to bio, bio bi tek lijep osjećaj ljudske solidarnosti koji donosi neposrednu korist, ali bi bio besplodan jer ne bi imao korijena. Opredjeljenje koje Gospodin traži, naprotiv, karakterizira poziv na ljubav kojom svaki Kristov učenik stavlja u službu svoj život, kako bi svaki dan rastao u ljubavi”, rekao je Papa.
Tko služi posljednjima i potrebitima iz ljubavi prema Isusu ne očekuje ni zahvalu niti nagradu, već je se odriče jer je “otkrio pravu ljubav”. “Kao što je Gospodin meni izašao ususret i prignuo se nada mnom u času potrebe, tako i ja idem ususret Njemu i priginjem se nad one koji su izgubili vjeru ili žive kao da Bog ne postoji, nad mlade bez vrijednosti i ideala, nad obitelji u krizi, nad bolesne i zatvorenike, izbjeglice i migrante, nad slabe i nemoćne u tijelu i duhu, nad djecu prepuštenu sebi samoj, kao i nad napuštene starije osobe”, rekao je Papa, poručivši na kraju da gdjegod postoji pružena ruka koja traži pomoć da ponovno ustane tamo mora biti naša prisutnost i prisutnost Crkve koja podupire i daruje nadu, čineći to sa “živim sjećanjem na Gospodinovu pruženu ruku nada mnom kada sam bio na tlu”.
Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio Anđeo Gospodnji, a zatim pozvao siromahe na pizzu koju su u predvorju dvorane Pavla VI. podijelile redovnice Družbe misionarki ljubavi.