Rim, (IKA) – Obraćenje sv. Pavla pokazuje nam put prema punome jedinstvu. Jedinstvo uvijek zahtijeva obraćenje koje je dar uskrsloga Krista, rekao je 25. siječnja Benedikt XVI., predvodeći u bazilici Sv. Pavla izvan zidina u Rimu drugu Večernju na kraju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Papa je sve pozvao da hrabro i svjesno slijede Krista, da ustraju na putu jedinstva, tražeći uvijek, ugledavajući se u apostola među narodima, obraćenje srca, koje zahtijeva naše “da” pred Bogom. Obraćenje sv. Pavla ustvari nije bilo prijelaz iz nemoralnosti u moralnost, iz pogrešne u pravu vjeru: bilo je zarobljavanje ljubavlju Kristovom, odricanje od vlastitoga savršenstva, poniznost onoga koji se bez pridržaja stavlja u službu Kristu za braću. Jedino u odricanju od samih sebe, u suobličavanju s Kristom, možemo biti ujedinjeni između nas, postati jedno u Kristu. Zajedništvo s uskrslim Kristom dariva nam jedinstvo, poručio je Papa.
U svijetu obilježenom svakom vrstom podjela i otuđenja, gdje često prevladava tragična buka nasilja i oružja, proročka snaga riječi Božje, zahvaljujući i primjeru sv. Pavla, nije iščezla nego nam ponavlja da su mir, jedinstvo i zajedništvo mogući, upravo onako kao što prorok Ezekijel, simboličnom slikom dva drveta ujedinjena u njegovoj ruci, naviješta ujedinjenje izraelskih plemena. Stoga stanje Crkve, po uzoru sv. Pavla koji je po Duhu Svetome postao odabrano sredstvo propovijedanja jedinstva, biva nada, ukorijenjena u volji Božjoj da lom i nepovezanost preobrazi u jedinstvo i cjelovitost, a mržnju iz koje se rađa smrt u ljubav koja daje život. Bog svome narodu obećava jedinstvo, koje i na povijesnoj razini mora biti znak i čimbenik mira i pomirbe za sve narode, jedinstvo koje Bog dariva svojoj Crkvi zajedništvo je vjere i ljubavi. Mi znamo da je to jedinstvo u Kristu kvasac bratstva u društvu, u odnosima između naroda i za čitavu ljudsku obitelj. Naša molitva za jedinstvo i mir stoga uvijek mora biti potvrđivana hrabrim gestama pomirbe između kršćana, istaknuo je Benedikt XVI.
Papa se potom osvrnuo na stanje kršćana na Bliskome istoku. Još razmišljam o Svetoj zemlji, na to koliko je važno da vjernici koji tamo žive, kao i hodočasnici svima svjedoče kako različitost obreda i tradicija ne treba biti zapreka uzajamnome poštovanju i bratskoj ljubavi u zakonitim različitostima različitih tradicija. Moramo tražiti jedinstvo u vjeri, rekao je Benedikt XVI., istaknuvši potrebu većega zauzimanja kako bi se pronašli novi putovi za nastavak odnosa između Crkvi i crkvenih zajednica. Citirajući saborski dekret o ekumenizmu, ustvrdio je kako je pravi ekumenizam moguć jedino kroz nutarnje obraćenje. Jedino sprega između obraćenja, duhovne obnove i ljubavi prema drugim kršćanima može ostvariti novo raspoloženje u ekumenskim odnosima. Pred nama ostaje otvoren obzor punoga jedinstva. Riječ je o teškom zadatku, ali zadivljujućem za kršćane koji žele živjeti u suglasju s Gospodinovom molitvom “da svi budu jedno kako bi svijet povjerovao”. Drugi vatikanski sabor nam predočava da sveta nakana pomirenja svih kršćana u jedinstvu Kristove crkve, jedne, nadilazi ljudske snage i sposobnosti, zaključio je Benedikt XVI.

.