Varaždin, (IKA) – U dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije održana je 23. ožujka tribina “Može li Hrvatska bez kršćanstva?” Na tribini, koju je organizirala varaždinska podružnica Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” govorio je isusovac dr. Dalibor Renić, koji je teologiju završio na Papinskom sveučilištu Gregoriani, a doktorirao je u siječnju u Dublinu.
Premda mu je kao profesoru filozofije u Zagrebu područje znanstvenog rada filozofija spoznaje, vjere i razuma, o temi se odlučio govoriti smatrajući kako je potrebno promišljati o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj i funkcioniranju demokracije. Govorio o potencijalima s kojima kršćanstvo može pridonijeti hrvatskom društvu danas, smatrajući da je potrebno redefinirati odnos između kršćana i države te društva u cjelini. Hrvati premalo poznaju svoju vjeru i samo misle da sve znaju jer su njome okruženi. Društvo, pak, zanemaruje i gotovo ne želi priznati doprinos koji je kršćanstvo ostvarilo i još ga danas ima. U hrvatskom društvu dogodilo se da je domoljublje izigrano privatnim interesima velikih i bogatijih te se primjećuje nedostatak moralne snage na desnici, koja je bila više motivirana patriotizmom, nego kršćanskim načelima. Kao probleme u Hrvatskoj dr. Renić istaknuo je individualnu sebičnost, društvenu pasivnost, psiho-demografsku degeneraciju i stranački feudalizam. Potonji je rasadnik korupcije koji blokira kreativne snage u strankama, sprječava izravnu demokraciju i kontrolom medija ukida forume javnog dijaloga. Do promjena će doći ako će ih zahtijevati sama baza, a nju sačinjavaju velikim dijelom i kršćani katolici. Oni trebaju raditi na razbijanju pogubne kombinacije stranačkog feudalizma i svemoćne prejake države, te razvijati izravniju demokraciju. Kao pozitivnosti kršćana u Hrvatskoj istaknuo je ipak sačuvano jedinstvo, živ pastoral mladeži, osnivanje novih biskupija koje omogućavaju izravniji kontakt s narodom, sve veću prisutnost katoličkih laika te konstruktivnost i optimizam episkopata.
Među negativnosti ubrojio je nedovoljnu kritičnost klera prema stranačkom feudalizmu, rezerviranost laika prema društvenom aktivizmu, manjak evanđeoskog avanturizma kod redovnika, premalo potpore inicijativama “iz baze” i kulturu netransparentnosti. U svrhu slobode treba prestati biti impresioniran modelom “narodne Crkve” i idealom “katoličke države”. Od biskupa kao moralnih vođa očekuje se poticaj, aktivna i glasna potpora inicijativama “iz baze” i pritisak na tzv. “katoličke” političare. Na pitanje “Može li Hrvatska bez kršćanstva” odgovorio je da bez katoličkog folklora sigurno može, ali bez autentičnih angažiranih Isusovih učenika ne može. Pritom je upozorio da je Hrvatska okružena kulturom smrti i stoga joj se neće biti lako oduprijeti bez angažiranijeg kršćanskog laikata, klera i episkopata.
Na kraju je predavaču na dolasku zahvalio predsjednik varaždinskog Napretka prof. Ivan Bošnjak koji je iznio aktualnosti u radu podružnice. Najavio je niz prodajnih izložaba humanitarnog karaktera koje će se prirediti u organizaciji Napretka na području Varaždinske biskupije. Riječ je o izložbama slika umjetnika Laha, Šohaja, Vidića, Biffela, Viličića, Salavarde, Kesera, Sedera, Žanić, Šulentića, Dolenca i drugih.