Vukovar, (IKA) – U sklopu III. hrvatskoga iseljeničkog kongresa, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je 1. srpnja misu u vukovarskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova.
Tumačeći ulomak nedjeljnog evanđelja o umrloj kćeri predstojnika sinagoge koju je oživio Isus i o bolesnoj ženi, nadbiskup je rekao da su one slika hrvatskoga naroda. Govoreći da hrvatski narod već dugo boluje, nadbiskup je rekao da se u Vukovaru na osobit način osjeća kako „još uvijek bolujemo od posljedica stradanja i razaranja gospodarstva tijekom Domovinskog rata”.
Upozorio je da hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli. Nadbiskup je kao problem naveo da se hrvatsko društvo iscrpljivalo i sustavom poticaja u poljoprivredi, a ti poticaji nisu podržavali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital. „Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju koja donosi dodanu vrijednost. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene ostale najsiromašnije regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa”, naveo je nadbiskup Hranić.
Upozorio je i da su se mladim ljudima koji trebaju sklapati stabilne veze i ulaziti u brak, mladim obiteljima koje ne mogu čekati da svojoj djeci osiguraju kruh svagdašnji, izmorenima nefunkcioniranjem pravne države, neredom u društvu i izostankom jasnih kriterija ulaskom Hrvatske u Europsku uniju širom otvorila vrata i mogućnost da bolji život i budućnost potraže u pravno sređenijim društvima, koja znaju više vrednovati rad i radnika, njegove kompetencije, stručnost i znanje.
Cjeloviti tekst homilije nadbiskupa Hranića donosimo u rubrici Dokumenti.
Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, kao jedan od suorganizatora Trećega hrvatskoga iseljeničkoga kongresa održanoga u Osijeku od 29. lipnja do 1. srpnja s temom „Odlazak – ostanak – povratak” organiziralo je dva panela – Katolička misao u hrvatskome iseljeništvu i Novi val iseljavanja. Predavanja na tim panelima održali su između ostalih: dr. Dubravka Petrović Štefanac „Motrišta hrvatskih biskupa o iseljavanju od ulaska u EU do kraja 2017. godine”, vlč. Marko Zadravec „Pregaoc hrvatske inozemne pastve vlč. Vilim Cecelja (1909. – 1989.)”, dr. Vladimir Lončarević „Duhovne značajke hrvatskog narodnog bića i povijesnog razvitka u misli Dušana Žanka”, dr. Ivan Čulo „Personalistička vizija Bonifacija Perovića o čovjeku i hrvatskom društvu”, dr. Adolf Polegubić „Najnoviji iseljenički val iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Njemačku: njemačke statistike”, dr. Tado Jurić „Iseljavanje Hrvata u Njemačku – motivi i karakteristike” i fra Josip Bebić „Nove migracije Hrvata u Njemačku”.