Tučepi, (IKA) – Prije 25 godina preminuo je dr. fra Milan Šetka, župnik u Tučepima i profesor na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Budući da je višestruko zadužio ne samo župu sv. Ante Padovanskoga u Tučepima, posebno “Tučepskom spomenicom”, koju je objavio prije 40 godina, nego i našu širu javnost, župni ured i Turistička zajednica u Tučepima organizirali su okrugli stol “Tučepi i dr. fra Milan Šetka”. U četvrtak 27. studenoga u crkvi Sv. Nikole Tavelića u Tučepima slavljena je misa za pokojnog fra Milana. Koncelebriralo je više svećenika, a predsjedao je fra Gabrijel Jurišić. Sudjelovali su brojni župljani i gosti, među kojima i don Tihomir Jurčić, župnik Rogotina i Desana, rodnoga mjesta fra Milana. Potom je u župnoj dvorani održan okrugli stol. Domaća klapa “Kaštelet”, odjevena u tučepsku narodnu nošnju, otpjevala je nekoliko pjesama. Nakon pjesme župnik je sve pozdravio i otvorio skup. Kroz program je vodio mr. Ivo Mravičić, predsjednik Turističke zajednice u Tučepima. Uvodno predavanje o društvenim i političkim prilikama u Makarskom primorju poslije II. svjetskog rata održao je fra Zvonko Tolić, profesor povijesti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Upozorio je da je komunistički ateizam bio vrlo borben i u gradovima i u selima. Posebno je bio neprijateljski raspoložen prema Katoličkoj Crkvi i u prvom redu prema svećenicima. Takva je situacija bila i u Makarskom primorju, pa i u Tučepima. Baš u to doba (1961.) fra Milan je imenovan župnikom u Tučepima.
O fra Milanu kao župniku i pastoralnom djelatniku u Tučepima govorio je fra Nediljko Šabić, sadašnji župnik. Mnoge majke i supruge svojim sinovima i supruzima u odjeću su “ušivale” blagoslovljene medaljice. Fra Milan ih je poučio da svojim molitvama prate svoje najdraže, a blagoslovljena medaljica koju su, i ne znajući, nosili bit će im zalog Božjega blagoslova. U odnosu prema vjernicima i nevjernicima bio je susretljiv i tolerantan. Poslije velikoga potresa u Makarskom primorju trebalo je obnavljati mnoge porušene i oštećene crkvene zgrade pa je i ta situacija i župnikovo angažiranje svima pokazalo koliko je fra Milan zainteresiran za obnovu svega što je stradalo i zbog toga su jedni i drugi fra Milana još više cijenili. Spisateljsku i kulturnu djelatnost fra Milana Šetke prikazao je fra Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika “Kačić”. Upozorio je da je fra Milan nakon robije u Staroj Gradiški (1945.-1948.) kao župnik u Primorskom Docu upisao postdiplomski studij na Teološkom fakultetu u Ljubljani i izradio doktorsku disertaciju “Moderne konverzije kriterij za kršćanstvo i Crkvu”. Tema je bila za ono doba vrlo aktualna. Kako knjigu nije mogao objaviti tiskom, umnožio ju je ciklostilom (1959.).
Kao profesor pastoralne teologije u Makarskoj objavio je više vjeronaučnih priručnika, od kojih su neki doživjeli i drugo izdanje. Objavio je i nekoliko drugih knjiga, od kojih je za Tučepe najvažnija “Tučepska spomenica” (1968.). Ta knjiga donosi puno važnih podataka od najstarijih vremena, preko rimskoga doba, srednjega i novog vijeka do najnovijih dana. Premda je prvotna tematika vjera i vjerski život, u knjizi ima vrlo mnogo podataka o prosvjeti i kulturi, povijesti, društvenim i privrednim zbivanjima kao i drugim elementima života. Djelatnica Ministarstva kulture mr. Zoraida Staničić prikazala je vrlo bogato kulturno nasljeđe Tučepa, s posebnim osvrtom na sakralnu arhitekturu. Na prvom je mjestu upozorila na crkvicu Sv. Jure iz XII. stoljeća (još su samo dvije u Makarskom primorju), građenu na temeljima građevine iz antičkih vremena. Crkvica je restaurirana, nabavljen novi kip sv. Jure i u njoj se redovito održava bogoslužje. Upozorila je i na crkvu Male Gospe na groblju, srušenu u potresu, koju je fra Milan ponovno sagradio. Uz nekoliko manjih crkvica i kapelica istaknula je monumentalnu župsku crkvu Sv. Ante i novu Sv. Nikole Tavelića. O svim tim građevinama fra Milan je prikupio dragocjene podatke i objavio ih u “Spomenici”. Mr. Ivo Mravičić govorio je uime Turističke zajednice i posebno istaknuo da se fra Milan trudio ne smo kao svećenik uzorno djelovati na pastoralnom planu, nego je bio spreman podržati i čak je bio inicijator gotovo svih kulturnih pothvata. Prihvaćao se svakoga projekta koji je za Tučepe bio korak naprijed. Stoga je zadužio sve Tučepljane i njihove goste, pa je i ovaj okrugli stol izraz zahvalnosti fra Milanu svih stanovnika Tučepa.