Dubrovnik, (IKA) – Podizanjem barjaka sv. Vlaha na Orlandov stup ispred crkve Sv. Vlaha otvorena je u četvrtak 2. veljače 1045. festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Barjak su podigli ovogodišnji festanjuli Vlaho Violić i Luko Šoletić, dok su katedralni zborovi s okupljenim pukom pjevali Himnu sv. Vlaha. Nakon čitanja Lausa, dubrovački biskup Mate Uzinić pozdravio je goste pristigle na slavlje. Istaknuo je kako Festa sv. Vlaha nije samo tradicija i kulturna baština niti smije biti svedena samo na procesiju, izvijanje barjaka, pucnjavu trombunjera. „Niti je, budimo iskreni, ne mogu ugroziti neke izvanjske okolnosti koje nam se mogu svidjeti, a i ne moraju. Festa sv. Vlaha je znak našeg katoličkog identiteta i kršćanske vjere u Boga, koji nam se objavio u Isusu iz Nazareta, u kojega je sv. Vlaho vjerovao i kojega je posvjedočio svojim životom i svojom mučeničkom smrću”, istaknuo je biskup Uzinić. Podsjetivši kako je sv. Vlaho bio liječnik, biskup je istaknuo neke „dijagnoze” koje bi on danas uočio, a to su demografsko izumiranje te odnos prema naslijeđenoj kulturnoj baštini. „Već sam spominjao da je broj rođenih u našem Dubrovačkom rodilištu prošle godine prvi put pao ispod tisuću. Naravno, na to se nadovezuje i pitanje našeg starenja jer smo već sada među deset najstarijih nacija na svijetu, a prema procjenama već 2050. godine u Hrvatskoj će jedna trećina stanovnika imati više od 65 godina. Tome dodajem za našu lokalnu zajednicu upozorenje da se ne znamo odgovorno ponašati s kulturnom baštinom koja nam je predana i koju smo obogaćenu, a ne osiromašenu, pozvani prenijeti idućoj generaciji”, iznio je biskup aktualne podatke i stanje. „U situaciji 21. stoljeća svemu tome bih, kako na našoj lokalnoj, tako i na onoj nacionalnoj razini, dodao konstruktivnu raspravu o našoj prošlosti jer je to nešto što nas i dalje guši i koči nam hod prema naprijed, ali i još važniju konstruktivnu raspravu o tome što je dobro za našu sadašnjost i što osigurava našu budućnost”. U raspravi bismo trebali svi sudjelovati želimo li ozdravljenje. Biskup je također spomenuo kako se ove godine obilježava 350 godina od Velikog potresa odnosno Velike trešnje, kako je nazivaju u Dubrovniku, iz 1667. godine u kojoj je poginula četvrtina stanovnika i grad bio srušen do temelja.
Čestitke i pozdrave s kopna i s mora pristigle Dubrovčanima za Festu pročitao je rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Lučić, a okupljeni biskupi, svećenici, redovnice, redovnici, vjernici i svi uzvanici su pljeskom pozdravljali. Trznice, djevojke u narodnim nošnjama, prinijele su plodove zemlje, svijeće i dvije golubice. Zanimljiva je simbolika tih golubica koje danas uobičajeno nazivamo golubicama mira. Izvorno su one uvedene u ceremoniju 1938. godine, kao spomen na dvije golubice ili goluba koje su Marija i Josip prinijeli u hramu u obredu očišćenja nakon Marijina poroda. A svijeće su poveznica s blagdanom Svijećnice, te su tako liturgijska slavlja opće Crkve utkana u ovu lokalnu svečanost otvorenja feste dubrovačkog nebeskog zaštitnika.