Vatikan, (IKA) – Radovi XII. opće redovne biskupske sinode otvoreni su 6. listopada u Sinodskoj dvorani u Vatikanu. Na početku radnog dijela papa Benedikt XVI. u prigodnom razmišljanju, među ostalim, osvrnuo se i na gospodarsku krizu koja je zahvatila svijet. Krah velikih banaka dokazuje da novac ne vrijedi mnogo. Karijera, novac i uspjesi ne mogu dati smisao životu. Sve te stvari koje na prvi pogled izgledaju važne postaju s vremenom drugorazredne. O tome bi morali voditi računa svi koji grade svijet na vidljivim stvarima kao što su karijera, uspjesi i novac, istaknuo je Sveti Otac, poručujući da je samo Božja riječ trajna stvarnost. Osvrnuvši se nadalje na egzegezu, istinsko čitanje Svetoga pisma, Sveti Otac pojasnio je kako ona nije samo književna pojava, nije samo čitanje nekog teksta već je kretanje prema Riječi Božjoj u ljudskim riječima. Ona je poput stuba kojima se od ljudskih riječi uspinje do Riječi Božje, i silazi u njezinu dubinu. I povijest spasenja nije samo neka mala stvarnost koja se slučajno dogodi na nekom izgubljenom planetu, nego je pokretač svega, i sve je stvoreno kako bi se ostvarila povijest susreta između Boga i njegova stvorenja. Crkva svojim apostolatom neprestano radi kako bi do tog susreta došlo u svako doba. Evangelizacija, naviještanje Evanđelja, i poslanje, nisu neka vrsta crkvenoga kolonijalizma kojim želimo druge uključiti u našu skupinu. To znači izići iz granica pojedinačnih kultura u univerzalnost koja povezuje sve ljude, koja sjedinjuje sve ljude, i sve nas čini braćom. Slijedili su pozdrav jednog od predsjednika sinode kardinala Williama Josepha Levade, uvodno izlaganje glavnoga tajnika nadbiskupa Nikole Eterovića te izlaganje glavnog relatora kardinala Marca Ouelleta. Nakon što se zadržao na nekim novostima ove sinode, kao što je pet izlaganja o stvarnosti Crkve na pojedinačnim kontinentima, nadbiskup Eterović istaknuo je kako bi ova sinoda trebala pomoći u ponovnome otkrivanju Riječi Božje u njezinu kristološkome i pneumatološkome vidiku, te tako pomoći u obnovi Crkve, novome proljeću koje se, slušajući svaku riječ koja dolazi iz Božjih usta, uočava stalno mlado i dinamično. Na tome se zadržao i kardinal Ouellet, te istaknuo kako se sinoda treba suočiti s velikim izazovom prijenosa vjere u Riječi Božjoj danas. U pluralističkome svijetu koji je obilježen relativizmom i ezoterizmom, i samo poznavanje Objave zahtijeva pojašnjenja, primijetio je kardinal, a potom se zadržao na liturgiji, i posebice na propovijedi. Nezadovoljstvo vjernika s propovijedanjem dijelom objašnjava bijeg brojnih katolika prema drugim religijskim skupinama. Da bi se ti nedostaci ispravili, kardinal preporuča tekst prosvijetljen Duhom Svetim i objašnjen na jednostavan i blizak način koji će biti posrednik u susretu Krista i zajednice. Kardinal je nadalje spomenuo sukobe i napetosti koji proizlaze iz tumačenja Svetoga pisma u Crkvi, a posebice se osvrnuo na “krizu egzegeze” koja pogađa crkvenu zajednicu zbog napetosti koje postoje između sveučilišne teologije i crkvenoga učiteljstva. Stoga bi ova sinoda, prema kardinalovim riječima, mogla ojačati dijalog između pastira, teologa i egzegeta. Ouellet se na kraju osvrnuo na ekumenizam i međureligijski dijalog. Između ostaloga je istaknuo kako je potreban konstruktivan dijalog sa židovstvom, pun poštovanja i zbog toga što židovski narod, kao nasljednik prvoga Saveza, zauzima posebno mjesto. Muslimanske vjernike nazvao je saveznicima u obrani ljudskoga života i u isticanju društvene važnosti religije. Također je spomenuo one koji nisu nikada čuli govoriti o Riječi Božjoj, posebice danas kada nova komunikacijska sredstva otvaraju područje poslanja za nove inicijative evangelizacije, u duhu istinske inkulturacije te zaključio kako sinoda treba slušati, razabrati i ohrabriti nacrte prijenosa Svetoga pisma u svim ovim novim izražajima koji čekaju kako bi služili Riječi Božjoj.