Santiago de Compostela, (IKA) – Papa Benedikt XVI. započeo je 6. studenoga svoje 18. međunarodno putovanje, dvodnevni posjet Španjolskoj, hodočašćem na grob sv. Jakova apostola u svetištu Santiago de Compostela u prigodi Svete godine.
U govoru na svečanom dočeku u međunarodnoj zračnoj luci hodočasničkoga središta, trećega po veličini u svijetu nakon Jeuzalema i Rima, Sveti Otac pozvao je europske narode na poštovanje i očuvanje kršćanske slike čovjeka, što uključuje sudjelovanje u borbi za istinsku slobodu i pravednost, osobito za najsiromašnije i usamljene. Poput sluge Božjega pape Ivana Pavla II., koji je odavde potaknuo Stari kontinent da oživi svoje kršćanske korijene, i ja želim potaknuti Španjolsku i Europu da izgrađuju svoju sadašnjost i pripremaju budućnost polazeći od prave istine o čovjeku, od slobode koja poštuje istinu, od pravde za sve, počevši od najsiromašnijih i odbačenih. Španjolska i Europa ne moraju se brinuti samo o materijalnim potrebama ljudi nego i o moralnim i društvenim, duhovnim i vjerskim, jer sve su te zbilje istinske potrebe cjelovitoga čovjeka, a jedino se tako učinkovito djeluje za njegov istinsko dobro, istaknuo je Benedikt XVI.
Papu su u zračnoj luci dočekale mjesne civilne, crkvene i vojne vlasti, a dobrodošlicu su mu izrazili španjolski prestolonasljednik Filipe i supruga Letizia, kao i potpredsjednik španjolske Vlade Alfredo Perez Rubalcaba. Princ je istaknuo kako Sveti Otac svojim dolaskom pokazuje veliku naklonost Španjolskoj, što je za narod i kraljevsku kuću od velikoga značenja. Hodočašće putovima sv. Jakova, kojim je i sam prošao, princ je nazvao “prvim zajedničkim europskim projektom”, spomenuvši kako je papa Ivan Pavao II. svojim posjetima Santiagu pridonio oživljavanju toga hodočašća u cijelome svijetu.
U kratkom razgovoru s vicepremijerom u zračnoj luci odnosi između Zapaterove socijalističke Vlade i Svete Stolice ocijenjeni su dobrima. Rubalcaba je Papi obećao usku suradnju u pripravi Svjetskoga dana mladih u Madridu 2011.
Na desetak kilometara dugom putu do katedrale u Santiagu Benedikta XVI. oduševljeno je pozdravilo oko 200.000 Španjolaca. U svetištu se Papa nakon kratkog klanjanja pred Presvetim, zadržao u molitvi na grobu apostola Jakova. Obraćajući se nazočnima u svetištu, Papa se osvrnuo na hodočasničko obilježje svoga drugoga putovanja u Španjolsku. U jubilarnoj godini, Papa, Petrov nasljednik, hodočasti na grob sv. Jakova da utvrdi u vjeri svoju braću i ojača nadu naroda, da povjeri apostolovu zagovoru čežnje, napore i zauzimanje za evanđelje. Grleći apostolov kip molio sam za svu djecu Crkve, čiji je početak u otajstvu zajedništva s Bogom. Po vjeri smo uvedeni u otajstvo ljubavi Presvetoga Trojstva, zakriljeni i preobraženi Božjom ljubavlju. Zagrljaj Božji jest Crkva u kojoj ljudi uče ljubiti svoju braću, otkrivajući u njima sliku i priliku Božju, najveću istinu o čovjeku i izvor prave slobode. Uvjet za pravu slobodu jest iskreno traženje istine, ne mogu se razdvajati istina i sloboda. Crkva svim svojim silama želi služiti čovjeku i njegovu dostojanstvu, ona služi istini i slobodi, ne može se odreći toga jer je u pitanju čovjek. Čovjek bi se izgubio ako ne bi žudio za istinom, pravdom i slobodom, ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa je pozvao vjernike pokrajine Galicije i cijele Španjolske da žive prosvijetljeni Kristovom istinom, radosno ispovijedajući vjeru, dosljedno i u jednostavnosti, u kući, na poslu i u građanskome životu. Pozvao je sve na suradnju s Crkvom u naviještanju Krista, u molitvi da mladi otkriju svećenički i redovnički poziv kako bi se cijeli život mogli posvetiti predlaganju evanđeoske radosne vijesti. Zahvalio je španjolskim katolicima na njihovoj velikodušnosti za promicanje karitativnih djela i ljudskoga dostojanstva. Zaključujući govor, ohrabrio je nazočne da budu svjedoci uskrslog Krista i vjerni na putu svetosti.

Nakon objeda sa španjolskim kardinalima i biskupima i pratnjom, Sveti Otac predvodio je jubilejsku misu na glavnome trgu u Santiagu – Plaza de Obradoiro. U propovijedi je ponovio da je hodočašće otkrivanje vjere u uskrsloga Krista, koju su apostoli vjerno prenosili, poput svetoga Jakova koji se tu oduvijek štuje. Apostoli su neustrašivo svjedočili Kristovo uskrsnuće. Kršćanstvo se ne temelji na nekoj ljudskoj inicijativi ili projektu nego na Bogu, koji je Isusa pred nepravednom ljudskom osudom proglasio svetim i pravednim, oslobodio ga iz ralja smrti, a koji će zadovoljiti pravdom sve one koji su tijekom povijesti nepravedno poniženi. Za ovo svjedočimo mi i Duh Sveti kojega je Bog dao onima koji mu se pokoravaju, tvrde apostoli, a to je najveće bogatstvo koje možemo ponuditi našim suvremenicima, rekao je Benedikt XVI.
U svemu poslušan Očevoj volji, Krist je došao služiti i darovati svoj život za otkupljenje mnogih. Služenje braći bitna je dakle sastavnica života Kristovih sljedbenika i učenika. To se služenje ne mjeri svjetovnim mjerilima neposrednog, tvarnog i prividnoga jer uprisutnjuje Božju ljubav prema svakom čovjeku i u svakoj njegovoj dimenziji. Predlažući novi način odnosa u zajednici, Isus se obraća i vođama naroda, jer tamo gdje nema skrbi za druge javljaju se oblici prevlasti i iskorištavanja na štetu istinskog ljudskog promaknuća, istaknuo je Sveti Otac.
Kao glasnik evanđelja, koje su Petar i Jakov posvjedočili krvlju, odavde želim upraviti pogled na Europu, njezine velike potrebe, strahove i nade. Na doprinos Crkve toj Europi, koja se posljednjih pedeset godina zaputila prema novom ustroju i projektima. Doprinos Crkve može se sažeti u jednostavnoj i ključnoj stvarnosti da Bog postoji i da nam je On dao život. Samo je On apsolutan, vjerna i nepromjenjiva ljubav, beskonačna meta koja se pokazuje iza svih dobara, istina i predivnih ljepota ovoga svijeta, a koje ipak ne mogu zadovoljiti ljudsko srce, kazao je Papa.
Tragično je da se u Europi, naročito u XIX. stoljeću, učvrstilo i proširilo uvjerenje da je Bog protiv čovjeka i njegove slobode. Ne možemo živjeti u tami, bez svjetla. Bog raspršuje tame ljudskog srca, stoga je nužno da On ponovno zasja na europskim nebesima, da se njegovo ime ne izgovara uzaludno, da ga se ne zlorabi. Europa se mora otvoriti Bogu, osloboditi se svoga straha, surađivati s milošću Božjom za dostojanstvo čovjeka, potvrđeno u europskoj tradiciji, zaključio je Benedikt XVI., dodajući da se ne može štovati Boga ako se ne štiti čovjeka, niti se može služiti čovjeku ako se ne pita tko mu je otac. Europa znanosti, tehnologije, civilizacije i kulture mora biti otvorena prema nadnaravnome i bratstvu s drugim kontinentima, živome i istinitom Bogu polazeći od živog i istinskog čovjeka, istaknuo je Sveti Otac.

.