Papa pohodio Akvileju i Veneciju
Papa Benedikt XVI. u čamcu je prošao cijelom dužinom venecijanskog Canala Grande
Akvileja
Uvijek iznova bivajte učenici Evanđelja, nastojte ga pretvarati u duhovni žar, jasnoću vjere, iskrenu ljubav i spremnu osjetljivost za siromašne, da svoj život možete oblikovati prema tradiciji akvilejske Crkve – rekao je Sveti Otac. U pozdravu je hrvatskim hodočasnicima poručio: Za mjesec dana vidimo se u Zagrebu
Akvileja, (IKA) – Papa Benedikt XVI. započeo je 7. svibnja popodne pastoralni pohod Akvileji i Veneciji, to je 22. apostolsko putovanje u Italiji u šest godina njegova pontifikata. Odgovarajući na gradonačelnikovu dobrodošlicu, Sveti Otac je izrazio radost što se nalazi među potomcima slavne akvilejske Crkve i pozdravio je nazočne biskupe, civilne vlasti i vjernike sjeveroistočne Italije, vjernike iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Bavarske, potom se osvrnuo na slavnu povijest akvilejske Crkve koja je hrabro širila kršćanstvo u okolnim krajevima i čije je bila središte. Akvilejski su biskupi hrabro branili kršćanstvo, a u obrani se posebno isticao sveti Kromacije kojeg sveti Jeronim opisuje kao „vrlo svetog i učenoga biskupa”, rekao je Papa. Čovječanstvo može samo od Krista primiti nadu i budućnost, samo u Njemu može otkriti značenje i snagu praštanja, pravde i mira.
Uvijek iznova bivajte učenici Evanđelja, nastojte ga pretvarati u duhovni žar, jasnoću vjere, iskrenu ljubav i spremnu osjetljivost za siromašne, da svoj život možete oblikovati prema tradiciji akvilejske Crkve – rekao je Sveti Otac potom se nazočnima obratio na raznim jezicima, a Hrvate je pozdravio riječima: Braćo i sestre Hrvati, hvala vam što ste došli! Za mjesec dana vidimo se u Zagrebu. Bog vas blagoslovio!
Kulturne promjene koje su u tijeku od vas traže da budete uvjereni kršćani, uvijek “spremni odgovoriti svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama”, sposobni suočiti se s novim kulturnim izazovima, u smjernom konstruktivnom razgovoru sa svim subjektima koji žive u ovom društvu – rekao je Sveti Otac predstavnicima 15 biskupija crkvene pokrajine Triveneto, s kojima se susreo u velikoj bazilici, odmah po dolasku u Akvileju.
Spomenuvši Drugi crkveni kongres koji će se održati sljedeće godine u tom gradu, Papa je primijetio da je opravdana njihova želja da se skup održi upravo u Akvilejskoj bazilici, iz koje su niknule Crkve talijanskoga sjeveroistoka, ali i Crkve u Sloveniji i Austriji, Hrvatskoj i Bavarskoj, pa čak i u Mađarskoj. Okupljanje u Akvileji stoga predstavlja važan povratak na „korijene” kako biste se ponovno otkrili kao žive “stijene” duhovne građevine koja svoje temelje ima u Kristu. Vratiti se u Akvileju znači prije svega naučiti od slavne Crkve koja vas je rodila, kako se danas, u radikalno promijenjenom svijetu, založiti za novu evangelizaciju vašega teritorija, te kako budućim naraštajima prenijeti dragocjenu baštinu kršćanske vjere, rekao je Papa.
Napomenuvši da je glavno poslanje koje im Gospodin danas povjerava svjedočenje Božje ljubavi prema čovjeku, Papa je, kako prenosi Radio Vatikan, potaknuo nazočne da u središte svoje pozornosti stave obitelj, kolijevku ljubavi i života, i temeljnu stanicu društva i crkvene zajednice. Ta je pastoralna obveza još hitnija zbog sve raširenije krize bračnoga života i pada nataliteta. Osim toga, posebnu skrb valja posvetiti mladima, koji na budućnost gledaju uz mnogo nesigurnosti, ali – kako je istaknuo Sveti Otac – u srcu osjećaju veliku glad i žeđ za Bogom. Među novim je današnjim izazovima Papa potom spomenuo i, često pretjerano, traženje gospodarskoga blagostanja, i to u vrijeme teške gospodarske i financijske krize, te praktičnoga materijalizma i prevladavajućega subjektivizma. U takvim ste prilikama pozvani promicati kršćanski smisao života, i to putem rječitoga navještaja Evanđelja, nošenoga umjerenim ponosom i dubokom radošću u različite sredine svakodnevnoga života – zaključio je Sveti Otac.
Nakon Akvileje Papa se navečer uputio u Veneciju. Za njega je bila posebno spremna gondola te mali električni automobil. Pozdravljajući mnoštvo na Trgu sv. Marka spomenuo se svojih prethodnika koji su za papu izabrani došavši u konklave iz Venecije, a to su sveti Pio X., blaženi Ivan XXIII. te Ivan Pavao I. kojemu je papa Pavao VI. za svojega pohoda Veneciji darovao štolu.
Papa se potom zahvalio na gostoprimstvu koje je uostalom i tijekom povijesti krasilo ovdašnje pučanstvo svjesno da je ova pokrajina gospodarsko i političko raskrižje između istoka i zapada, sjevera i juga. Ostanete li, kao i vaši pređi, vjerni svojim kršćanskim korijenima i Petrovu nasljedniku koji je na čelu Crkve koja predsjeda u ljubavi, i vaša će budućnost biti bogata na svim područjima poput vaše prošlosti: u umjetnosti, gospodarstvu i u politici gdje se već očekuju i novi naraštaji. Posebno će se to izraziti u vjeri koja donosi plodove razumijevanja, prihvaćanja, otvorenosti i praštanja, zaključio je Sveti Otac
U nedjelju prije podne Papa se uputio u Mestre gdje je u parku svetoga Julijana služio misu izrekavši i homiliju te izmolivši na kraju Kraljice neba. S papom je koncelebriralo oko 40 biskupa i 300 svećenika, a sudjelovalo je više od 200 tisuća vjernika iz Italije, Austrije, Bavarske, Hrvatske i Slovenije. Papu je na početku pozdravio kardinal Angelo Scola.
Akvileja je s Venecijom bila vjersko, kulturno, gospodarsko i političko stjecište i raskrižje. Odatle se širila i branila prava vjera. Mnogo je očuvanih spomena na tu vjeru u umjetničkim, vjerskim, znanstvenim sadržajima, istaknuo je Papa u propovijedi, upozorivši da se danas pripadnost Kristu želi isprazniti od svoje duboke istine i sadržaja te se beskrajni obzor vjere želi svesti na puke socijalne ili kulturne vidike, a da vjera ne bude temeljni sadržaj ljudskoga života, nego se poput učenika u Emausu želi voditi nekim svojim zamišljajima što završava u sumnji, žalosti i beznađu, pa i u ovim vašim krajevima. Istaknuo je kako čovjek ne može odustati od istine o samom sebi, jer inače trpi smisao osobne odgovornosti, solidarnosti s drugima i poštenja u gospodarskim i radničkim odnosima. Nabrojio je zla, koja i danas tište čovječanstvo počevši od boli i trpljenja pa do nepravdi, prevlasti, straha pred drugima i budućnošću, strah pred strancima i doseljenicima, koji dolaze u sve većem broju na to područje.
Potrebno je – upozorio je Papa pučanstvo toga područja – da se svaki kršćanin pretvori u svjedoka, koji će biti spreman odvažno i s radošću naviještati Kristovu smrt i uskrsnuće. Upozorio je vjernike da nikada ne popuste pred čestim napastima hedonističke kulture i na ponude materijalističkog konsumizma. I tradicionalno katolički narod može osjetiti u negativnom smislu ili asimilirati gotovo nesvjesno posljedice kulture, koja dovodi u pitanje ili otvoreno sprečava prihvat evanđeoske poruke.
U molitvi vjernika na hrvatskom molilo se za mladež. “Gospodine, Bože naš, podari im mir i učini ih svijetlim i gostoljubivim licem Crkve, da budu pripravni slušati Njegov poziv.”Prije molitve Kraljice neba Papa je izrazio nadu da će Uskrsli Gospodin udijeliti pučanstvu tih krajeva koji obiluju dugom kršćanskom tradicijom milost da žive Evanđelje po primjeru prvokršćanske Crkve, gdje su svi vjernici bili jedno srce i jedna duša. Preporučio im je da dopuste da ih Krist osvoji.
Ne bojte se ići protiv struje kako biste susreli Isusa, ili upraviti se u visinu da biste naišli na Njegov pogled – poticaj je Svetoga Oca koji je uputio u nedjelju, 8. svibnja, u Bazilici svetoga Marka u Veneciji, govoreći sudionicima opće skupštine održane povodom završetka pastoralne vizitacije započete u Venecijanskom patrijarhatu 2005. godine, koju je Papa nazvao milosnim događajem snažnoga crkvenog iskustva, tijekom kojega se cijeli kršćanski narod obnovio u vjeri. Pravo se ostvarenje čovjeka i njegova istinska radost ne nalaze u moći, uspjehu ili novcu, nego samo u Bogu s kojim nas Isus Krist upoznaje i čini nam ga bliskim – rekao je Papa. Nadvladaj i pomozi današnjem čovjeku da nadvlada prepreke individualizma i relativizma; ne dopusti da te povuku nadolje nedostatci koji mogu obilježiti kršćanske zajednice. Potrudi se vidjeti izbliza lik Krista istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da im je došao ponovno, simbolički, predati Evanđelje, kako bi ih potvrdio u vjeri i ohrabrio pred izazovima sadašnjeg trenutka. Idite pouzdano naprijed putom nove evangelizacije. Budite svjesni da ste donositelji poruke koja je za svakoga čovjeka, i za cijeloga čovjeka; to je poruka vjere, nade i ljubavi, istaknuo je Papa rekavši da je taj poziv upućen svećenicima, osobama posvećenog života i laicima.
Osvrnuvši se na pastoralnu vizitaciju Sveti Otac je posebno istaknuo skrb o kršćanskom odgoju djece, adolescenata i mladih, kojima su – prema Papinim riječima – potrebna valjana uporišta. Budite za njih primjeri ljudske i kršćanske dosljednosti – rekao je Sveti Otac te istaknuo i sve potrebnije zalaganje u karitativnom radu kao iskustvu velikodušnoga i besplatnoga darivanja sebe, te jasno izražavanje misionarskoga lica župe. Sve okupljene, kao i sve staleže u Crkvi, potaknuo je da snagu crpe iz Euharistije.
Ne bojte se Evanđelja; ono je najveća snaga koja preobražava svijet, a nije ni utopija, ni ideologija – istaknuo je pak Sveti Otac susrevši se u Bazilici svete Marije od zdravlja u Veneciji s predstavnicima svijeta kulture, umjetnosti i gospodarstva, kojima je dao nekoliko kratkih polaznih točki za razmišljanje i zajedničko zalaganje, sažetih u tri riječi povezane s Venecijom: voda, zdravlje i Serenissima.
U tumačenju pojma Serenissima, napomenuvši da je “Serenissima” u punom smislu samo Nebeski grad, novi Jeruzalem, koji se pojavljuje na kraju Biblije, Papa je istaknuo da to ime Mletačke Republike govori o uljudbi mira, utemeljenoj na uzajamnom poštovanju, poznavanju, na prijateljskim odnosima. Venecija, koja ima dugu povijest i bogatu ljudsku, duhovnu i umjetničku baštinu, može i danas dati dragocjeni prinos u pomoći ljudima da vjeruju u bolju budućnost, te da se založe u njezinoj izgradnji. Ali, zbog toga se – prema Papinim riječima – ne smije bojati drugog simboličkog čimbenika, sadržanoga u grbu svetoga Marka, a to je Evanđelje. Evanđelje je najveća snaga koja preobražava svijet, a nije ni utopija, ni ideologija. Prvi su ga kršćanski naraštaji nazivali “putom”, odnosno načinom života kojim je Krist prvi živio, i na koji nas poziva da ga nasljedujemo – istaknuo je Sveti Otac.