Zagreb, (IKA) – Već na samom početku svoga 19. inozemnoga putovanja, u zrakoplovu na putu u Zagreb 4. lipnja, papa Benedikt XVI. istaknuo je u razgovoru s novinarima da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji “logično, pravedno i potrebno”.
U pratnji zrakoplova kojim je Papa poletio iz Rima kroz hrvatski zračni prostor bila su dva MiG-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. U zrakoplovu je s Benediktom XVI., uz njegovu pratnju, bilo oko 50 novinara iz 15-ak zemalja. Odgovarajući, nakon pozdrava o. Federica Lombardija, ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, na tri pitanja nazočnih novinara, Sveti Otac napomenuo je da je već bio u Hrvatskoj. Prvi put je došao na pogreb svojega prethodnika na čelu Kongregacije za nauk vjere, kardinala Franje Šepera, koji je, kako je Papa rekao, “bio njegov veliki prijatelj”. Kardinal Šeper bio je i predsjednik Teološkoga povjerenstva, čiji je mons. Joseph Ratzinger tada bio član. Tako sam upoznao njegovu dobrotu, inteligenciju, razbor i veselje; a po tome sam dobio i predodžbu o samoj Hrvatskoj, jer je on bio veliki Hrvat i veliki Europljanin, napomenuo je Sveti Otac. Potom me je, drugi put, pozvao njegov osobni tajnik Velimir Čapek, i on vrlo veseo i dobar čovjek, na proslavu u jedno marijansko svetište. U toj sam prigodi uočio pučku pobožnost, vrlo sličnu onoj u mojoj zemlji, istaknuo je Sveti Otac te dodao da ga je tada obradovalo pravo utjelovljenje vjere; vjere življene srcem, u kojoj nadnaravno postaje naravno, a naravno je prosvijetljeno nadnaravnim. Tako sam vidio i doživio ovu Hrvatsku, s njezinom tisućljetnom katoličkom poviješću, uvijek blizu Svetoj Stolici.
Što se, pak tiče ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Papa je izrazio mišljenje da ga većina Hrvata očekuje s radošću, jer je riječ o europskom narodu. Kardinali Kuharić i Bozanić uvijek su mi govorili da se ne osjećaju dijelom Balkana, nego Europljani. Riječ je o narodu koji već jest u središtu Europe, njegove povijesti i kulture, istaknuo je Sveti Otac i dodao da u tom smislu misli da je logično, pravedno i potrebno da Hrvatska uđe u Europsku uniju. Razumljiv je određeni skepticizam ako jedan brojčano mali narod uđe u već oblikovanu Europu; možda postoji strah od prejake centralizirane birokracije, racionalističke kulture koja ne vodi dovoljno računa o bogatstvu povijesne raznolikosti. Čini mi se da bi to moglo biti poslanje ovoga naroda, nakon što uđe u Europsku uniju: obnoviti jedinstvo u različitosti, istaknuo je Sveti Otac te ohrabrio Hrvate, napominjući da je postupak ulaska uzajamni postupak davanja i primanja. Odgovarajući na pitanje o važnosti lika blaženoga Alojzija Stepinca, Sveti Otac je kratko govorio o njegovu liku te istaknuo da je on bio veliki pastir i veliki kršćanin i također čovjek uzorne čovječnosti. Sudbina kardinala Stepinca bila je da živi u dvjema suprotstavljenim diktaturama, ali su obje bile protuljudske – ustaški režim, koji se činio da ispunjava san o samostalnosti i nezavisnosti, a u stvarnosti je to bila lažna samostalnost koju je Hitler izmanipulirao radi svojih ciljeva. Kardinal Stepinac to je jako dobro shvatio te je branio pravu čovječnost protiv takvoga režima braneći Srbe, Židove, Rome; dao je snagu nove čovječnosti, pa i trpeći, istaknuo je Papa. Zatim je uslijedila suprotna diktatura komunizma, nastavio je Benedikt XVI., u kojoj se iznova borio za vjeru, za prisutnost Boga u svijetu, za stvarni humanizam koji ovisi o prisutnosti Boga. To je bila sudbina kardinala Stepinca – borba u dvije različite i suprotstavljene bitke, a upravo u odluci za pravu istinu nasuprot duhu vremena, ta prava ljudskost koja proizlazi iz kršćanske vjere, veliki je primjer ne samo Hrvatima nego i svima nama, istaknuo je Papa.