Temuco, (IKA) – U nastavku svoga pohoda Čileu papa Franjo slavio je 17. siječnja misu u zračnoj luci u Maquehueu na kojoj se okupio veliki broj pripadnika domorodačkih naroda koje je na početku pozdravio na njihovu jeziku. Rekao je da je taj kraj bio poprištem velikih nepravdi prema domorodačkim narodima koje su se odigravale pred očima svijeta. Ovo slavlje, koje se održava na mjestu na kojem su se odigrala velika kršenja ljudskih prava, prikazujemo za sve one koji su pretrpjeli i umirali, i one koji svakodnevno nose teret toliko nepravde na svojim plećima, rekao je Papa, pozvavši okupljene na minutu šutnje za one koji su podnijeli „toliku bol i tolike nepravde”. Ne dopustimo da nas pobijedi sukob ili podjela. Ono jedinstvo, za koje je Isus molio, dar je za koji treba ustrajno moliti za dobro naše zemlje i njezine djece, rekao je Papa.
Uslijedio je ručak u Temucu s osmero pripadnika domorodačkoga stanovništva naroda Mapuche, te s drugim stanovnicima regije i doseljenicima. Za stolom je bila i jedna žrtva nasilja te jedan useljenik iz Haitija, kao i domaći biskup Hector Eduardo Vargas Bastidas, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice bez navođenja tema razgovora. Nakon objeda Papa je molio u kapelici i pozdravio redovnice koje žive u Casa Madre de Santa Cruz i nekoliko bolesnika.
Sveti Otac zatim se susreo s mladima u svetištu Gospe Karmelske u Santiagu. Mladima je Papa poručio da budu protagonisti povijesti, povezani s Isusom. Mladi danas žele biti uvijek povezani putem interneta i mobitela, jer se inače osjećaju izvan svijeta, dezorijentirani i loše raspoloženi. To vrijedi i za vjeru, jer kada ostanemo bez te veze koja oživljava naše snove, srce počne gubiti snagu, rekao je Papa i potaknuo mlade da ljube svoju domovinu i da se po primjeru sv. Alberta Hurtada uvijek pitaju što bi Isus učinio na mome mjestu. Na završetku svoga trećega dana pastoralnog pohoda Čileu, papa Franjo susreo se sa studentima, profesorima i istaknutim intelektualcima i akademicima na Papinskom katoličkom sveučilištu te ih potaknuo da prihvate izazov stvaranja nove kulture dijaloga društvene uključivosti. U govoru Papa je istaknuo odgovornost sveučilišnih edukatora za stvaranje uvjeta miroljubivog suživota u zemlji, te posebno potaknuo intelektualce i akademike da senzibiliziraju Čileance za važnost pokazivanja posebne skrbi i poštovanja prema domorodačkim zajednicama i njihovoj kulturi. Rekavši da znanje uvijek mora shvaćati da mora biti u službi života, Sveti Otac upozorio je da se obrazovna zajednica ne može svesti samo na učionice i na knjižnice. Pravi profesor mora biti u stanju probuditi čuđenje kod svojih studenata jer svijet i cijeli univerzum čekaju da budu otkriveni, smatra Papa. Podsjećajući okupljene da im je povjerena proročka misija, papa Franjo potaknuo ih je da „radije traže nove prostore dijaloga nego sukobe, prostore susreta a ne podjela, puteve prijateljskog neslaganje koje omogućuje poštovanje različitosti među osobama ujedinjenima u iskrenom naporu unaprjeđenja zajednice prema obnovljenom nacionalnom suživotu.
Posljednji dan svoga boravaka u Čileu papa Franjo proveo je u gradu Iquique uz obalu Tihog oceana s nešto više od 200.000 stanovnika. Tijekom leta vjenčao je par u zrakoplovu – Paula Podest Ruiz i Carlos Ciuffardi Elorriaga, kabinsko osoblje tvrtke LATAM, civilno su se vjenčali 2010. godine, a crkveno se nisu vjenčali jer je njihova crkva prije vjenčanja uništena u potresu koji je te godine pogodio Čile.
Na misnom slavlju na polju Lobito u Iquiqueu, gradu na sjeveru Čilea koji postaje sve veće središte doseljenika, Papa je primijetio da nema radosti ako se drugima zatvaraju vrata. Ljudi se sele s nadom za bolji život. To je uvijek popraćeno strahom i neizvjesnošću. Iquique, grad između pustinje i mora, postao je zbog arheoloških iskopina i turizma raskršće različitih naroda i kultura, što je bilo vidljivo i u okupljenom mnoštvu. Ovo područje okruženo pustinjom zna biti raspoloženo, priređujući velike svečanosti, rekao je Papa i pozvao pučanstvo da i dalje prihvaćaju doseljenike, jer će tako i oni biti veseliji. Osvrćući se na odlomak Evanđelja koje govori o čudu u Kani, Papa je primijetio kako Marija ima u vidu sve naše obiteljske probleme te ih prenosi Isusu. Papa smatra da i mi poput Marije moramo prepoznati one na trgovima i selima čiji je život bijedan te se ne trebamo bojati reći: Vina nemaju. Povici siromaha potiču nas da pomnije pratimo nove oblike iskorištavanja kojima su izložena tolika braća i sestre, istaknuo je Papa i pozvao vjernike da dignu svoj glas u ime beskućnika i onih koji su ostali bez zemlje i posla. Isus ne čini čuda bez nas. Budimo pozorni na sve nepravde i nove oblike iskorištavanja zbog kojega brojna naša braća gube radost slavlja, zaključio je Papa.
Vraćajući se poslije mise u povorci s pratnjom konjanika u Dom duhovnih vježbi u svetištu Gospe Lurdske, konj jedne policajke se uznemirio i srušio konjanicu. Papa je odmah dao zaustaviti papamobil, sišao i tješio je sve do dolaska vozila hitne pomoći. Prije ručka s pratnjom Papa se u obližnjoj crkvi susreo s 10 bolesnika i s dva člana obitelji žrtava represije 1970-ih godina, u doba Pinochetove diktature, koji su mu tom prigodom predali pismo u kojem opisuju zauzimanje svoje udruge u pronalaženju nestalih članova obitelji, te izrazili nadu u suradnju s oružanim snagama i čileanskim vlastima. Nakon svečanosti oproštaja u zračnoj luci Sveti Otac otputovao je u Peru.