Papin posjet Freiburgu
Freiburg
Benedikt XVI. predvodio molitveno bdjenje s mladima i svečano misno slavlje te se susreo se s predstavnicima europskih i istočnih pravoslavnih Crkvi, Vijećem središnjeg odbora njemačkih katolika i katolicima zauzetim u Crkvi i javnome životu
Freiburg, (IKA) – Papa Benedikt XVI. svoj je posjet Njemačkoj nastavio u ranim poslijepodnevnim satima 24. rujna u Freiburgu. Nakon kratkog posjeta katedrali i susreta s bivšim njemačkim kancelarom Helmutom Kholom, vodećim političarom u ujedinjenju Njemačke, Sveti Otac susreo se u sjemenišnoj dvorani u Freiburgu s petnaest predstavnika europskih i istočnih pravoslavnih Crkvi. Ponovio je da je između Crkvi i kršćanskih zajednica s teološkog gledišta pravoslavlje najbliže katolicima. Katolici i pravoslavni imaju istu izvornu strukturu Crkve. Tako se možemo nadati da nije daleko dan kad će ponovno zajedno moći slaviti euharistiju, istaknuo je Benedikt XVI.
Izrazio je posebnu zahvalnost mješovitom međunarodnom teološkom povjerenstvu između Katoličke i istočnih pravoslavnih Crkvi. Postignuti rezultati pridonose razumijevanju i međusobnom zbližavanju, ustvrdio je Sveti Otac i potom se osvrnuo na važnost zajedničkog svjedočenja. Dodao je kako, priznajući vrlo važnima vrijednost braka i obitelji, kao kršćani moramo cjelovitost i posebnost braka između muškarca i žene zaštititi od svakog zastranjivanja. U tome zajedničko zauzimanje bizantinskih i istočnih pravoslavnih vjernika može dati svoj dragocjeni prinos za izgradnju budućnosti društva u kojem će se dužno poštivati ljudska osoba, zaključio je Benedikt XVI.
Zatim se Papa u sjemenišnoj kapeli susreo s oko šezdeset sjemeništarca Freiburške nadbiskupije i istaknuo važnost slušanja riječi Božje kao susreta s Bogom živim, osjećaj pripadnosti općoj Crkvi i proučavanje odnosa između vjere i razuma.
Slijedio je susret s Vijećem središnjeg odbora njemačkih katolika na kojem je Papa pohvalio njihove brojne aktivnosti na crkvenom i socijalnom području. Govorio je zatim o izazovima društva prožetog relativizmom. Primijetivši kako je u Njemačkoj Crkva vrlo dobro organizirana, upitao se je li i poduprta duhovnom snagom, snagom vjere u živoga Boga. Moramo iskreno priznati da su strukture premašile Duh, rekao je Papa i upozorio da istinska kriza Crkve u zapadnome svijetu jest u krizi vjere.
Ako ne uspijemo obnoviti vjeru, cijela će strukturalna reforma biti neučinkovita. Potrebni su novi putovi evangelizacije, poput malih zajednica utemeljenih na središnjosti euharistije, da osobe mogu osjetiti blizinu Crkve i iskusiti dobrotu Božju, zaključio je Papa.
Nakon susreta s karitativnim djelatnicima na freiburškom igralištu uslijedio je susret s mladima na molitvenom bdjenju koje je predvodio Sveti Otac. Pozvao je gotovo 30.000 okupljenih mladića i djevojaka, među njima i velik broj hrvatske mladeži, koji su s hrvatskim trobojnicama i ponosom na svoje korijene pjevali omiljenu pučku pjesmu “Rajska Djevo, kraljice Hrvata”, na odlučan kršćanski način života.
“Dopustite da Krist gori u vama, čak i ako to ponekad zahtijeva žrtvu i odricanje”, Papa je snažno pozvao mlade ljude, rekavši im: “Vjerujem da ćete vi i mnogi drugi mladi ovdje u Njemačkoj biti svjetlo nade koje ne ostaje skriveno.”
Papa je zatim govorio o izvanjskim poteškoćama i problemima kojima su mladi danas izloženi, upozorivši da: “Štetu Crkvi ne nanose njezini protivnici, nego mlaki kršćani”. Benedikt XVI. pozvao je mlade da se bore i da ne očajavati u svojim slabostima: “Krist ne gleda na to koliko ste puta posrnuli, nego koliko ste puta opet ustali. On ne traži sjajne podvige, nego traži da njegovo svjetlo u vama svijetli. On vas ne poziva jer ste dobri i savršeni, nego zato što je on dobar i jer vas želi učiniti svojim prijateljima.”
Pred mnoštvom od gotovo 100.000 vjernika, među kojima ih je bilo i iz Hrvatske, Poljske, pa čak i Meksika i Čilea, te u zajedništvu s biskupima iz svih njemačkih biskupija, Sveti Otac je na ravnici turističke zračne luke u Freiburgu u nedjelju 25. rujna, posljednjega dana svojega 21. međunarodnog apostolskog putovanja, predvodio svečanu misu i podnevni nagovor. Pred Bogom nisu važne riječi nego djelovanje, djela obraćenja i vjere, tim je riječima papa Benedikt XVI. komentirao prispodobu iz Matejeva Evanđelja, o dvojici sinova koje je otac pozvao na rad u vinograd.
Propovijed je Papa usredotočio na moguće davanje kršćanskoga vidika stvarnosti našeg doba, te Evanđelje istaknuo kao temelj za usmjeravanje života današnjih kršćana. Papa je pozvao vjernike da prihvate što konkretnije obveze u življenju vlastite vjere. Poruka je prispodobe jasna: nisu važne riječi, nego djelovanje, djela obraćenja i vjere, istaknuo je Sveti Otac. U današnjem bi izražavanju to moglo zvučati više-manje ovako: agnostici, koji zbog pitanja o Bogu ne pronalaze mir; te osobe koje trpe zbog svojih grijeha i žele čisto srce, bliže su Božjemu Kraljevstvu od “rutinskih” vjernika, koji u Crkvi vide samo sustav, ali njihovo srce nije dotaknuto vjerom, poručio je Benedikt XVI.
Crkva će u Njemačkoj i dalje biti blagoslov za katoličku zajednicu u cijelomu svijetu, ako ostane vjerno sjedinjena s Petrovim i apostolskim nasljednicima, ako na različite načine njeguje suradnju s misijskim zemljama i ako u tomu dopusti i da ju “zarazi” radost u vjeri mladih Crkvi, istaknuo je zatim Sveti Otac, posebno pozivajući na poniznost, jer kršćanski je život postojanje za drugoga, ponizno zauzimanje za drugoga i za opće dobro.
Prije službenoga oproštaja u zračnoj luci Lahr, Sveti Otac susreo se sa sucima Ustavnoga suda i katolicima zauzetim u Crkvi i javnome životu. Potonje je upozorio na postupno slabljenje vjerske prakse i udaljavanje krštenih od Crkve. Svaki je kršćanin i zajednica vjernika pozvana na trajno obraćenje, a taj poziv je sadržan u apostolskom poslanju Kristovih učenika i Crkve. Crkva uvijek ima provjeravati vjernost svome poslanju. U izvršavanja svojega poslanja uvijek se mora razlikovati od svoga okruženja, ne smije se poistovjećivati sa svijetom, jer njezino poslanje proistječe iz otajstva Trojedinog Boga, iz njegove stvoriteljske ljubavi.
Crkva ne posjeduje ništa svojega, sve je primila od svoga utemeljitelja, i stoga ima težiti da bude sredstvo otkupljenja, da svijet prožima Božjom riječju, da ga preobražava na putu k zajedništvu s Bogom. Nije riječ o tome da se pronađe neka nova taktika kako bi se unaprijedilo poslanje Crkve, nego o oslobađanju Crkve od svake taktike radi iskrenog i cjelovitog življenja vjere u sadašnjem vremenu, da se istinska vjera oslobodi od prividne vjere, od običaja i konvencija, poručio je Papa.
.