Vatikan, (IKA) – Dijalog na svim područjima s narodom i iranskim vlastima, kako bi se maloj katoličkoj zajednici omogućio život i djelovanje u muslimanskoj zemlji, da bude danas, kao i u prošlosti, “kvasac” za čitavu državu preporučio je papa Benedikt XVI. iranskim biskupima u pohodu apostolskim pragovima koje je 16. siječnja primio u audijenciju. Male zajednice i svećenici i redovnici primorani putovati da ih posjete i potaknu na kršćanski život, činjenično je stanje Crkve u Iranu na koje se Sveti Otac osvrnuo, pohvalivši svakidašnje poslanje iračkih biskupa. Kako bi se prevladale te i druge stvarne teškoće, s vašim vlastima se pregovara o osnivanju Bilateralnoga povjerenstva za razvoj odnosa i uzajamnoga razumijevanja između Irana i Katoličke crkve, pojasnio je Benedikt XVI. Govoreći o dijalogu između kršćana i muslimana, rekao je da 100 tisuća kršćana koji žive u Iranu, premda u različitim kontekstima, imaju zajednički nazivnik, a to je potreba s javnim ustanovama razvijati skladne odnose, koji će kršćanima omogućiti bolje ispunjenje crkvenoga poslanja, u uzajamnome poštovanju i na dobro svih. Papa je potaknuo biskupe da “poduzimaju sve inicijative za promicanje boljega uzajamnoga razumijevanja: kulturni dijalog i ljubav, koja će osvjetljavati i pokretati dijalog”. Vaše su Crkve baštinice plemenite tradicije i dugotrajne kršćanske nazočnosti u Iranu. One su pridonijele, svaka na svoj način, životu i izgradnji nacije, rekao im je Papa te na kraju analizirao poseban vidik iranskoga društva, koji zaslužuje posebnu pastoralnu skrb. Katkada kršćani u vašim zajednicama traže pogodnije prigode za svoj profesionalni život i za odgoj svoje djece. To osobito od vas kao pastira zahtijeva da potičete vjernike koji ostaju u Iranu na održavanje veza s članovima svojih obitelji koji su odabrali drugi put. Oni će tako sačuvati svoj identitet i svoju očinsku vjeru, zaključio je Benedikt XVI.
Predsjednik Iranske biskupske konferencije teheranski nadbiskup Ramzi Garmou predstavio je Crkvu u Iranu slušateljima Radio Vatikana. Ona je plod propovijedanja sv. Tome apostola, njezin početak seže u prvo stoljeće. U prvim stoljećima kršćanstva doživjela je veliki procvat. Iranski su misionari prvi naviještali evanđelje u dalekoj Kini, Japanu i Koreji. U četvrtom stoljeću, pod vladavinom šaha Šapura II., pretrpjela je težak četrdeset godišnji progon. Danas je malobrojna zajednica, od 70 milijuna stanovnika kršćana ima oko 100 tisuća, a oko 80 tisuća vjernika pripada Armenskoj pravoslavnoj Crkvi. Katolici su podijeljeni u tri obreda: kaldejski, armenski i latinski. Veliki broj naših vjernika u posljednjih trideset godina napustio je Iran, a iseljavanje se nažalost nastavlja. Unatoč teškoćama, iranski Ustav kršćane službeno priznaje kao vjersku manjinu te imamo slobodu bogoslužja i kršćanskoga odgoja u našim crkvama. Za nas je najveći izazov odgojiti u vjernicima zrelu vjeru, da ne bude sociološka, etnička, od roditelja naslijeđena vjera, nego istinsko duhovno iskustvo, životno svjedočenje, doista dar Duha Svetoga. Moramo raditi i za jedinstvo kršćana, jer nas je malo i podijeljeni smo. Unatoč bratskim odnosima između biskupa i svećenika, ekumenizam nije na visini. Potrebno je potaknuti ekumenski dijalog, nije se dovoljno jednom godišnje okupiti na molitvi za jedinstvo kršćana. Došli smo upoznati Svetu Stolicu sa stanjem kršćana u Iranu, a nadamo se da će pohod pridonijeti da nas Rimska kurija bolje razumije kako bismo ostvarili korisniju i plodonosniju suradnju za Crkvu, zaključio je teheranski nadbiskup.