Đakovo, (IKA/BTU) – Nakon uvodnih i pozdravnih riječi u Svečanoj dvorani biskupa Antuna Mandića središnje biskupijske i fakultetske knjižnice (SBFK) u Đakovu Teološko-pastoralni seminar za svećenike s temom “Pastoralni rad s mladima” nastavljen je 15. rujna izlaganjem “Svijet mladih: izazov za Crkvu i društvo” dr. Mislava Stjepana Žebeca s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Dr. Žebec na početku je prikazao pravno određenje mladih, istaknuvši da ih zakonski Republika Hrvatska gleda kao osobe u dobi od 15 do 29 godina, dok ih Ujedinjeni narodi i Europska unija definiraju kao osobe od 15 do 24 godine. Dobna granica u Hrvatskoj se pomiče zbog trajanja obrazovanja i otežanog zaposlenja ili zbog neodgovornog obrazovanja i stila života u suvremenom društvu koje promovira mladost. Posljedice toga su višestruke, između ostaloga stagniranje i rast nezaposlenosti, sve kasnije sklapanje braka, pad nataliteta s pripadnim ekonomskim posljedicama. Dr. Žebec je zatim s psihološkog stajališta iznio perspektive složenosti mladenačkog života, te istaknuo potrebu da se Crkva sustavno informira i provede sve administrativne i organizacijske postupke kako bi njeni mladi imali mogućnost utjecanja na državnu politiku prema samima sebi te sudjelovali u međunarodnim predstavničkim tijelima i u raspodjeli državnih sredstava, kao i potrebu da se mladima pomogne mogućnostima zaposlenja u crkvenim ustanovama ili kroz stipendiranje. U raspravi je bilo riječi o djelovanju mladih neovisno od župe te sve rjeđem kontaktu s župnikom.
U predavanju “Odgojne vrijednosti i identitet mladih” prof. dr. Renata Franc s Instituta Ivo Pilar poslužila se statističkim pokazateljima. Iz podataka godine 1998. vidljivo je da su mladima najvažniji zdravlje, prijateljstvo i ženidba dok su novac i razonoda na šestom i sedmom mjestu, za razliku od istraživanja provedenih 2006., u kojima su se neki stavovi bitno promijenili. Poželjne vrijednosti mladih u cilju dobrobiti mladih i dobrobiti društva dr. Franc podijelila je na samoostvarujuću, konvencionalnu i hedonističku orijentaciju, zaključujući da istraživanja pokazuju da mladi u nas imaju sustav hedonističkog djelovanja.
Prof. dr. Mijo Nikić s Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu u predavanju “Suvremena duhovnost mladih: između tradicije i nove religioznosti” istaknuo je da bi duhovnost trebala biti pokretačka snaga mladih u borbi za ostvarenje vječnih ideala i neprolaznih vrednota. Ljubav je, prije svega, duhovna vrijednost koju susreću i usvajaju osobe koje su duhovno jake, vjerom otvorene Bogu, istinski ponizne tako da dopuštaju Duhu Svetome da u njima izgradi lik Krista, raspetog i proslavljenog, poručio je dr. Nikić. Posebno se osvrnuo na duhovnost u sklopu cjelovite istine o čovjeku, tradicionalnu duhovnost, izazove nove religioznosti, New age i kršćansku duhovnost, kristocentričnu duhovnost u kojoj je Isus Krist prikazan kao prijatelj mladih i sakramentalnu duhovnost koja potiče na primanje sakramenata. Zaključio je da je općenito duhovnost mladih u velikoj krizi. Kršćansku duhovnost danas veoma ugrožava “duhovnost” New agea koja se može definirati kao supermarket raznih duhovnih ponuda, a većini njih je vlastito da relativiziraju Boga, a apsolutiziraju čovjeka. Duhovnost mladih treba formirati poštujući zahtjeve modernog vremena, ali tako da se iz naše tradicije sačuva sve ono lijepo i uzvišeno što je oplemenjivalo vjeru naših pradjedova. Duhovnost mladih treba biti teocentrična, kristocentrična, duhovska, biblijski utemeljena, crkvena, marijanska, kontemplativna i dinamična, sakramentalna, integrirajuća s bitnim elementima duhovne tradicije hrvatskog naroda, istaknuo je dr. Nikić. U raspravi je posebno istaknuto da su mediji ti koji imaju veliki utjecaj na formiranje duhovnosti mladih.
Prof. dr. Tonči Matulić sa zagrebačkoga KBF-a u predavanju “Mladi i seksualnost: teološko-moralni pristup” istaknuo je da spolni odgoj pripada roditeljima. U dokumentima u kojima Crkva progovara o seksualnosti mladih pojavljuje se načelo supsidijarnosti a osobito se ističe uloga škole, Crkve i udruživanje. Dr. Matulić posebno se osvrnuo na programe spolnog odgoja u Republici Hrvatskoj, istaknuvši da smo premalo svjesni situacije vremena u kojem živimo. Posebno je upozorio na industrije koje utječu na oblikovanje svijesti i duhovnosti čovjeka. Upozorio je da mladež ne možemo tretirati kao pasivnog sugovornika već ih je potrebno razumjeti kao aktivnog sugovornika. Osvrnuo se i na sve veći materijalni probitak koji donosi duhovno siromaštvo kod mladih. U zaključku je istaknuo kako je jedino zakonito mjesto seksualnosti u braku.
Prof. dr. Zlatko Miliša s Filozofskoga fakulteta u Zadru u izlaganju “Odnos mladih prema radu, slobodnom vremenu i volontiranje” istaknuo je da u Hrvatskoj nemamo jasnu strategiju poticanja volontiranja te se brojne aktivnosti s mladima temelje na samoinicijativi i samostalnim organizacijskim oblicima. Kroz sudjelovanje u volonterskim aktivnostima koje pridonose poboljšanju života u zajednici, ljudi stvaraju osjećaj odgovornosti za zajednicu i osvještavaju čitav niz vrijednosti – toleranciju, solidarnost, zajedništvo, interkulturalno razumijevanje, mir, ljubav, ravnopravnost, zaštitu okoliša te osobni i društveni razvoj, istaknuo je dr. Miliša. Prikazao je zakonske regulative i važnije dokumente o volontiranju, istaknuvši da u Republici Hrvatskoj današnji stav o volonterstvu prikazuju podaci istraživanja iz 2005. da na području cijele Hrvatske tek 5% populacije volontira a narednih 5% razmišlja o volontiranju. Da bi se volontiranje adekvatnije provodilo potrebno je imati kvalitetne programe u slobodnom vremenu. Rezultati ovogodišnjega istraživanja pokazuju da gotovo 11% učenika sjedi dnevno više od pet sati ispred računala, 25% njih više od jednog sata koristi mobitel, a da 12% mladih sjedi više od pet sati ispred televizora, što je dokazuje ovisnost o medijima, zaključio je dr. Miliša.

Drugi radni dan TPS-a, 16. rujna, bio je posvećen temi “Mladi i župna zajednica”. Nakon molitve koju je predvodio mr. Bože Radoš uslijedilo je predavanje “Mladi i sakramentalni život” prof. dr. Pere Aračića i dr. Ive Džinića. Analizirali su problematiku sve većeg udaljavanja mladih vjernika od Crkve nakon primanja svih sakramenata kršćanske inicijacije i istaknuli potrebu kvalitetnog i sustavnog pastoralnog rada s mladima. Izazov nastojanja oko ars celebrandi et praedicandi u liturgijskim slavljima, s jedne strane, te sposobnost osluškivanja mladih i dijaloga s njima uz veliki osjećaj odgovornosti, s druge strane, u tom smislu su trajan zadatak svakog pastoralnog djelatnika i važni su indikatori odgovorne brige za sakramentalni život mladih.
Koreferat “Iskustvo rada s krizmanicima” održao je župnik župe sv. Leopolda Mandića u Osijeku o. Krešo Borković, koji je upozorio da krizmanici većinom na krizmu idu zbog materijalnih darova, što dovodi u pitanje i izbor krizmenog kuma kao svjedoka u vjeri.

Referat “Župne pastoralne i molitvene skupine mladih: iskustva i mogućnosti” izložio je mr. Antun Sente, župnik u župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku, bivši povjerenik za pastoral mladih i koordinator dušobrižništva za studente u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Prikazao je kako su kroz povijest kritičari mladih uvijek mlade smatrali “problemom”, stoga oni su oni uvijek pastoralni izazov vjerničkoj zajednici – Crkvi. Izložio je i što Biblija i Učiteljstvo govore o pastoralu mladih te pozvao svećenike, vjeroučitelje i roditelje da svatko na svoj način pokažu da župna zajednica nije samo administrativno sjedište traženja i pružanja crkvenih usluga, nego da je ona prije svega mjesto susreta i zajedništva svih župljana radi produbljenja osobne vjere, molitve i slavljenja otajstava vjere iz čega proistječu i rast u kršćanskoj odgovornosti, svjedočenje te poslanje svih vjernika. Na kraju je mr. Sente predstavio aktivnosti u svojoj župnoj zajednici.
Vlč. Josip Ivešić prikazao je posebnost pastoralnog rada s ministrantima, a Tvrtko Galić predstavio program susreta “Mladi za mlade”, čiji su nositelji Ured HBK za mlade i salezijanska obitelj. Župnik župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru fra Ivica Jagodić predstavio je rad i program Franjevačke mladeži. Drugi dan TPS-a završio je s radom u skupinama na teme: Mladenačka žeđ za duhovnošću i izazov sekti; Mladi i oblici volonterstva kod mladih; Problem nasilja i ovisnosti kod mladih; Udruge mladih i društveno-politički angažman; Glazba kao oblik rada s mladima; Mladi i mediji: mogućnost angažiranja u župi.

Posljednji dan rada TPS-a, 17. rujna, imao je temu “Prema novim modelima pastoralnog rada”. Studentski kapelan u Zagrebu mr. Damir Ostojić iznio je povijesni pregled pastorala s studentima, kao posebnoga načina kojim Crkva želi biti prisutna u institucijama visokog obrazovanja. Ocijenio je da su hrvatski studenti prilično individualni, usamljeni te u strahu i depresiji pred budućnošću. Najbolji lijek za prevladavanje takvog stanja je, zaključio je mr. Ostojić te predstavio i neke projekte koje ostvaruje: “Kava s kapelanom”, časoslov s studentima, osobni razgovor.
Sveučilišni kapelan u Osijeku mr. o. Arkadiusz Krasicki predstavio je “Pastoral osječkih sveučilištaraca –DUHOS”. Pomoću web portala (www.duhos.com) želi se povezati studente i studentske udruge, istaknuo je o. Arkadiusz, te prikazao sadržaje koje nude, dodavši da postoje i susreti za studente četvrtkom u osječkoj katedrali te mjesečne duhovne obnove, osobni razgovori i hodočašća. Razmišljaju i o formiranju Duhosa kao neprofitne udruge koja bi omogućila bolju suradnju na političkoj, ekonomskoj i sveučilišnoj razini.

Prefekt u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu mo. Ivana Andrića u predavanju “Djelo za zvanja: izazovi i perspektive” prikazo je rad sa zvanjima od predkoncilskoga doba do danas, dokumente vezane uz odgoj i formaciju svećenika te nastojanja i projekte za zvanja u našoj nadbiskupiji. Od projekata izdvojio je “Biskupijsko djelo za zvanje” tijelo koje je osnovao biskup Ćiril Kos 1978. a plod te pionirske skupine bio je bilten za pastoral zvanja pod nazivom “Poziv”. Spomenut je i rad preč. Marka Majstorovića kako s ministrantima tako i s djevojkama koji su razmišljali o svećeničkom i redovničkom pozivu. Zajednica Bogoslovnog sjemeništa oduvijek je aktivno uključena u pastoral mladih kroz liturgijsku građu “Prve subote”, Poziv – list đakovačkih bogoslova, actio pastoralis o Nedjelji Dobrog Pastira i ostalo.
“Nadbiskupijski ured za mlade: dosadašnja iskustva i planovi”, posljednje predavanje ovogodišnjeg TPS-a, održao je dr. Drago Tukara. Dr. Tukara u radu s mladima osjeća radost ali i problem da mladi pošto završe pojedini seminar nestaju iz aktivnosti u Crkvi. Istaknuo je da je cilj mlade povezati i angažirati, ponuditi u ovoj Godini lik sv. Pavla i na njemu se nadahnuti za radosno svjedočenje vjere u Krista. Nakon kratke rasprave uslijedilo je izlaganje izvješća rada u skupinama. Zaključnu i zahvalnu riječ uputio je đakovačko-osječki pomoćni biskup dr. Đuro Hranić.