Minsk, (IKA) – Na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujna do 1. listopada u Minsku, u Bjelorusiji, održano je plenarno zasjedanje Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE). Sudjelovalo je između ostaloga 29 predsjednika europskih BK, od čega sedmorica kardinala, te osmorica biskupa delegata. Među ukupno 78 sudionika zasjedanja u Minsku koji su predstavljali 45 zemalja Staroga kontinenta bili su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić i predsjednik Biskupske konferencije BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić
Prvi put u povijesti CCEE-a plenarno zasjedanje održano je u Bjelorusiji. Sudionici zasjedanja s tamošnjom katoličkom zajednicom proslavili su 950. obljetnicu prvog spomena grada Minska u Nestorovim ljetopisima i 500. obljetnicu tiskanja Biblije, prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku. Između ostaloga 28. rujna sudionike zasjedanja primio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, a skup je završen 1. listopada euharistijskim slavljima u različitim župama Minska. Središnje teme zasjedanja bile su mladi – njihove želje, potrebe, strahovi, očekivanja i njihovi odnosi, te poslanje CCEE-a u Europi. Nakon Europskog simpozija održanog u ožujku ove godine u Barceloni, a na kojem su se okupili biskupi i voditelji pastorala mladih, pastorala zvanja, pastorala u školama i na sveučilištima, plenarno zasjedanje u Minsku bilo je daljnji susret priprave za Biskupsku sinodu u Rimu 2018. o temi„Mladi, vjera i razlučivanje zvanja”.
Na završetku radnog dijela zasjedanja objavljena je završna poruka u kojoj se ističe da „Crkva voli Europu i vjeruje u njezinu budućnost: Europa nije samo zemlja, već je duhovni zadatak”. Europski biskupi na skupu u Minsku obnovili su svoju opredijeljenost da „s oduševljenjem budemo dionici puta ovog kontinenta, koji ima nešto veliko ponuditi svima u logici reciprociteta”. Zadatak našeg Vijeća je promicanje zajedništva među pastirima različitih naroda i pronalaženje putova da glas Gospodina Isusa ponovno odjekne u srcu „europskog čovjeka”, kulture i društva, poručili su biskupi, napominjući da je to „specifičan doprinos kršćanstva europskom identitetu, a dvije tisuće godina ljubavi, umjetnosti i kulture, to živo svjedoče”. Svjesni da su glasnici blagovijesti predstavnici europskih biskupskih konferencija ističu da je poruka koju su dužni naviještati svijetu uzvišena i snažna, ali sa siromašnim sredstvima: „Isusovo evanđelje je nepresušno vrelo europske povijesti, njegove humanističke kulture, demokracije, ljudskih prava i dužnosti. I ujedno im je najsigurnije jamstvo!”
Usprkos tendencijama koje nastoje čovjeka izolirati, vjerujemo u ono jedinstvo duhovnih i etičkih ideala koje je oduvijek duša i sudbina Europe. Baš kao što vjerujemo u kontinuirani put pomirenja koji je dio ne samo povijesti, nego i života, a koji vodi prema poštovanju i valorizaciji različitih tradicija i religija odbacujući svaki ekstremizam. Otvorenost religiji, transcendenciji, solidarnom odnosu i zajedništvu, dobili su svoj opipljiv izraz u evanđelju i otkrili jedinstveno dostojanstvo osobe; nadahnjivali su Europu na njezinu ne uvijek lakom putu, na kojem je bilo i ograničenja i pogrešaka. Sam fenomen imigracije obasjava svjetlo te duše, u znaku prihvaćanja, integracije i zakonitosti, unatoč poteškoćama i strahovima, svjesni napora nužne zajedničke odgovornosti, navodi se u dokumentu. „Narodima i državama izražavamo naš ohrabrenje da reagiraju također na snažne sugestije sekularizma, koji potiče na život bez Boga ili da ga se ograniči na privatni prostor, potičući klicu individualizma i stvarajući samoću. Poznato je, između ostalog, kako je otvorenost životu – u svakoj njegovoj etapi – pokazatelj nade, a stopa nataliteta najbolji znak zdravstvenog stanja društva”, poručuju biskupi.
U razmatranju teme stvarnosti mladih na vidjelo je izašla velika naklonost europskih biskupa „koja se preobražava u molitvu, veću bliskost, želju za slušanjem i praćenjem mladog pacijenta strpljivo i s ljubavlju”. Crkva čvrsto vjeruje u mlade ljude, gaji poštovanje i ima povjerenje u njih, kao majka za svoju djecu, poručuju biskupi te ističu i zabrinutost zbog „nestalne kulture koja nas sa svih strana okružuje, raširene individualističke ogorčenosti koja rađa nesigurnost i usamljenost, te nekih sukoba i nepravdi koji i danas narušavaju veliko dobro mira. To su razlozi koji potvrđuju našu opredijeljenost da budemo uz njih i da im budemo suputnici na njihovu životnom putu; da im pomognemo osjetiti da je evanđelje navještaj velikoga ‘da’ životu, ljubavi, slobodi, radosti: to znači reći ‘da’ Kristu”.
Na kraju dokumenta ističe se: „Na ovom putu naše zajednice su s nama i s našim svećenicima, kako bismo bili znak nade, zajedništva, djelatne dobrohotnosti: duboki i živi korijen je Krist, koji govori srcu i razumu svakog pojedinca kao i Staroga kontinenta, da pronađe sebe samog onkraj politike i ekonomije” te poručuje: „Želimo da Isusova riječ dopre do srca Europe: ‘Ne boj se, ja sam s tobom’. Ne boj se stara Europo biti to što jesi, nastavi putom svojih očeva koji su te sanjali kao dom naroda i država, kao majku brojne djece i bogate kulture, zemlju otvorenog i cjelovitog humanizma. Da, ne boj se, vjeruj! Crkva, iskusna u čovjekoljublju, ti je prijatelj: s pogledom uprtim u Krista i evanđelje, kroči s tobom prema budućnosti pomirenja, pravednosti i mira”.
Poljski grad Poznan domaćin je plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija od 13. do 16. rujna 2018.

.