Početak zajedničkog zasjedanja HBK i BK BiH
Bijelo Polje (IKA/KTA )
Bijelo Polje, (IKA/KTA) – U kući susreta “Emaus” u Bijelom Polju (Potoci) kod Mostara započelo je 24. svibnja dvanaesto godišnje zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem predsjednika BK BiH banjolučkog biskupa Franje Komarice i predsjednika HBK đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića. Pozdrav nazočnim kardinalima, nadbiskupima i biskupima uputio je biskup domaćin mons. dr. Ratko Perić zaželjevši da se u sunčanom Bijelom Polju osjećaju sasvim ugodno kao i u Mostaru gdje je predviđeno zajedničko misno slavlje u katedrali koja je prije trideset godina posvećena Mariji Majci Crkve. Zaželio je uspješan dvodnevni rad pod zaštitom sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije i Marije Majke Crkve čiji se spomendan slavi upravo toga dana.
U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pozdrav je uputio njezin predsjednik biskup Komarica zahvalivši svima a osobito članovima Hrvatske biskupske konferencije na dolasku. Osvrnuvši se na tekuću Svećeničku godinu, posvijestio je svojoj braći u biskupstvu “da su u sadašnjim kulturalnim i duhovnim prilikama našeg životnog okruženja pozvani biti znak osporavan i ujedno znak nade za naše društvo koje, poput drugih krajeva europskog kontinenta sve više zahvaća duh horizontalizma, a koje ima potrebu i pravo otvoriti se transcendentalnom”. Nadodao je kako je u tome posebno ugrožen “onaj dio Crkve u hrvatskom narodu, koji je, prisiljen ekonomskim razlozima ili političkim hirom domaćih i stranih moćnika morao napustiti svoje stoljetne kako-tako sigurne korijene i obrnuti se nerijetko u nelagodnoj pa i protukatoličkoj i protuvjerskoj sredini”. Naveo je i druge aktualne izazove u Crkvi i u društvu s kojima se treba razborito ali i odlučno upoznati i konfrontirati. Biskup Komarica je dodatno pojasnio da “tragom zdrave suradnje između crkvene zajednice i političkog društva” i naša domaća Crkva može biti uvjerena da je “u stanju dati jedinstveni doprinos poželjnom ujedinjavanju u različitosti i svoj obol oko očovječenja našeg društva na temelju evanđelja življenog u znaku istine, pravde, praštanja, pomirenja i nade”. Preporučio je ovaj kao i svaki budući pojedinačni i zajednički posao biskupa Presvetoj Bogorodici Mariji, Majci Isusovoj i Majci Crkve koja je Majka nade i utjehe da im pomogne naviještati živoga Boga i u zgodno i nezgodno vrijeme svjedočiti Isusa kao jedinog Spasitelja čovječanstva.
Pozdrav u ime Hrvatske biskupske konferencije i u svoje osobno ime uputio je njezin predsjednik nadbiskup Srakić, podsjećajući kako Zakonik kanonskoga prava predviđa suradnju napose između susjednih biskupskih konferencija. “Ovdje je riječ ne samo o dvjema susjednim biskupskim konferencijama nego o konferencijama koje vode brigu o jednom narodu koji živi i djeluje u dvije države kao i u dijaspori u onim zemljama u kojima živi naš narod jer je bio prisiljen napustiti Domovinu kako bi preživio. Iako živimo i djelujemo u dvije biskupske konferencije i u dva društvena sustava odnosno dvije države, mnogo toga imamo zajedničkog u svom pastoralnom djelovanju. Nekim od tih pitanja mi ćemo posvetiti pozornost i o njima razgovarati”, kazao je nadbiskup Srakić napomenuvši da će tijekom zasjedanja biti riječi o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u kojem žive i spremaju se za svoje buduće djelovanje svećenici iz biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dodao je da će razmotriti ostvarenje Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini kao i pitanje inozemne pastve te pitanje svećenika i vjernika koji su podnijeli mučeništvo osobito tijekom vladavine komunizma. “Htjeli bismo očuvati spomen na njih, a prije svega prikupiti podatke i svjedočanstva kako bi se sastavio hrvatski martirologij. Postoji još jedan zajednička djelatnost Crkve u nas a to je misijska djelatnost na području koje želimo zajednički surađivati na dobro naših misionara i onih o kojima oni vode skrb”, rekao je nadbiskup Srakića koji je pozdravio i sve predstavnike medija sa željom da objektivno prenesu ono o čemu će se govoriti.