Muenchen, (IKA) – Četvrti po redu Susret kršćana Europe “Zajedno za Europu” započeo je 30. lipnja u Circus-Krone-Bau u Muenchenu. Prva dva dana susreta održan je kongres na kojem se pod geslom “Susret – Pomirenje – Budućnost” okupilo više od 1700 predstavnika tristotinjak kršćanskih udruga, pokreta i zajednica iz Europe. U tom je duhu, otvarajući radni dio, Martin Wagner (München CVJM) rekao: “Pomirenje je naša ključna riječ. Želimo biti glasnici pomirenja, jer smo to iskusili susretom. To je naša budućnost. Naš je cilj djelovati zajedno za jedinstvo, a povrh svega dati naš odgovor kao kršćana na izazove s kojima se susreće Europa danas”.
Gerhard Pross (ICVJM Esslingen) posvijestio je kako “Bog želi da zajedno hodimo prema jedinstvu”. Kardinal Walter Kasper je u osvrtu na podjele među kršćanima istaknuo: “500 godina podjele je dovoljno: imamo obvezu prema jedinstvu, inače ćemo izdati Isusa. Jedinstvo naših Crkava je sada još važnije s obzirom da je europsko jedinstvo u opasnosti.” Biskup Christian Krause (Evangelička Crkva) podsjetio je kako su se kršćanski pokreti, udruge i zajednice na skupu održanom u Stuttgartu odlučno založili za “7 DA”. Imali smo san, molili, a Bog nas čuje, poručio je. O potrebi gradnje kulture saveza govorila je s. Lioba Ruprecht (Šenštatska obitelj). Hartmud Steeb (Evangelički savez Njemačke) ukazao je na riječi koje će označiti dane skupa: susret, nada i budućnost. Na plenarnom dijelu izneseno je više osobnih iskustava, među kojima je i ono kardinala Miloslava Vlka koji je posvjedočio o teškim vremenima za Crkvu u ondašnjoj Čehoslovačkoj, kada je i sam morao kao svećenik deset godina raditi kao perač prozora.
U popodnevnom dijelu rad se odvijao u forumima koji su obradili teme “Društveno odgovorni – postoji li mogućnost mirnog suživota na rubnim područjima društva”, “Uključivanje i pomirenje – Bijah stranac… Mt 25,35b)”, “Pozvani smo i ekonomiju živjeti kršćanski – kako?”, “Iskustvo pomirenja u ‘Dijalogu životom'”, “Iskustvo mladih u Akciji ZzE – dosadašnja i kako ohrabriti i potaknuti druge”, “Solidarni s najslabijima, sposobnost i kultura pomirenja u braku i obitelji”, “Cijena i nagrada za jedinstvo – svladati sukobe i nerazumijevanje”, “Nastojati uvijek razvijati i gajiti ono ‘zajedno'”, “Hodočastiti zajedno na zemlji – moliti i hodati putovima pomirenja”, “Dati dušu Europi – vidljivo bratstvo”, “‘Okrugli stolovi’ – modeli pomirenja”, “Živjeti pomireni. Smjernice, rezultati i iskustva u gradskim okruženjima”, “Put k radosti – iskustvo pomirenja na području pastorala”, “Suvremena evangelizacija – iskustvo zajedništva”, “Čuti i progovoriti o novim medijima”, “Duhovna obnova Crkve”, “Živjeti pomireni – ohrabriti se i zajedno pobijediti sukob”, “Slaviti Isusa zajedno s našom braćom Židovima?! Želimo izliječiti našu povijest” i “Duhovni pokreti i institucionalne Crkve – putovi koji uzajamno obogaćuju”.
Prvi dan kongresa završen je prigodnim kulturnim programom u kojem je sudjelovalo više od četrdeset umjetnika glazbenika, glumaca, akrobata i plesača koji su program temeljili na geslu Susreta.
Drugi dan kongresa, u petak 1. srpnja, promišljalo se o izazovima za Europu danas. Pokušalo se odgovoriti na pitanja o društvenoj odgovornosti, te koji je konkretan doprinos kršćanskih udruga i pokreta Europi danas. Predsjednik Zajednice sv. Egidija Marco Impagliazzo tako je, ističući odgovornost današnjih Europljana prema nasljeđu, rekao da Europa mora postati Europa očeva i djece. Posvijestio je da ne možemo živjeti sami, već moramo kršćanstvo živjeti za druge i s drugima. Vrijeme je za duhovni humanizam, život u Crkvama i zajednicama mora dati vidljiv doprinos zajedništvu, rekao je. Gerard Testard iz Zajednice Efesia istaknuo je važnim djelovanje kršćana u javnom prostoru. Dr. Michael Hochschild dao je doprinos raspravi sa stručne strane, tj. kao sociolog. Istaknuo je kako kršćanski pokreti i zajednice mogu imati ključnu ulogu u krizi društvenog sustava. Vjera i svjedočenje moraju dati impuls društvu danas. K tomu su, prema njegovu mišljenju, duhovni pokreti odgovor na potrebu pomirenja. Herbert Laurenroth iz Djela Marijina rekao je kako jedinstvo raste iz iskustva uzajamnog povjerenja i bratstva.
Drugi dio plenarnog zasjedanja usredotočio se na misiju kršćanskih udruga, pokreta i zajednica u današnjoj Europi. Predsjednica Djela Marijina Maria Emmaus Voce istaknula je potrebu svijesti i odgovornosti za budućnost kreativnih integracija u kojima identitet ne nestaje, već se u zajedništvu obogaćuje. U nastojanju za pravedniji i pošteniji svijet “Zajedno za Europu” može nadahnuti pojedince i povezati ih u njihovoj slobodnoj predanosti za Europu. Steffen Kern iz Evangeličke federacije Württemberg istaknuo je kako je Europa odraz nas. “Imamo li nadu? Trebamo osjećati odgovornost i uvidjeti boli i tame naših gradova”. Thomas Romer, YMCA, istaknuo je da je današnjom Europom zavladao strah. U tom je kontekstu Europu usporedio s čamcem apostola, te je rekao “da moramo imati vjeru, jer snagu našem kontinentu daje Isus i njegovo evanđelje”.
Popodnevni dio rada kongresa odvijao se u 17 okruglih stolova koji su bili otvoreni za sve zainteresirane.