Stuttgart, (IKA) – Sportska dvorana Hanns Martin Schleyer u Stuttgartu bila je 12. svibnja po drugi put domaćin europskog okupljanja kršćana. Na europskom kongresu “Zajedno za Europu” okupilo se više od 12.000 članova iz 250 kršćanskih pokreta i zajednica iz cijele Europe, dok je satelitom bilo povezano još pedesetak europskih gradova. Visoki pokrovitelj skupa bio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Savjeta ministara Baden-Wüttemberg Günther Oettinger. Osvrt na slično okupljanje koje je održano u Stuttgartu 2004., te njegovo konkretno značenje za pojedine Crkve u Europi dali su predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Walter Kasper, predsjednik Europskoga vijeća Crkava Arnold de Clermont i predsjednik Europskoga pentekosnog savjeta Ingolf Ellssel, a o značenju povezivanja kršćana s političkog stajališta govorila je predsjednica Pokreta za politiku fokolara Lucia Fronza Crepaz. Izlaganje “Što je na naša budućnost” održao je osnivač Zajednice sv. Egidija Andrea Riccardi. Podsjećajući na tešku europsku povijest 20. st., istaknuo je riječi Ivana Pavla II. kako Europa ne može disati jednim plućnim krilom: stoga treba Zapad, a Zapad treba bogatstvo Istoka, pravoslavlja. Često se ističe da su nam potrebni proroci. No, proroci možemo biti svi mi, ako imamo hrabrosti raditi na ujedinjenu umova u Europi. Stoga, budimo proročni narod, što znači promišljati zajedno, pozvao je Riccardi. Poruku Ciare Lubich “Za kulturu zajedništva” pročitala je jedna od njezinih prvih suradnica Bruna Tomasi. U poruci je Chiara istaknula kako je Duh Sveti upravo danas vrlo velikodušan, jer je preplavio svijet mnogobrojnim karizmama koje su iznjedrile pokrete, nove zajednice i nova djela. Svaki pokret, zajednica i djelo odgovor je na kolektivnu noć koja dominira svijetom, stoga je sada više nego ikad potrebno stvoriti veliku mrežu bratstva. Predstavljena su i svjedočanstva neiscrpnog svjetla koje proizlazi iz Evanđelja življenoga na području obitelji, suživota u gradovima koji postaju višekulturalni, ekonomije, politike, novoga i staroga siromaštva, ekologije. Zaključnu riječ dao je praški nadbiskup kardinal Miloslav Vlk, predstavnik Grčke pravoslavne Crkve u Bruxellesu biskup Atahanasios Chafzopoulos predsjednik Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj biskup Wolfang Huber, potpredsjednik Europske komisije Jacques Barrot i talijanski premijer Romano Prodi. Biskup Chafzopoulos podsjetio je na potrebu biti zajedno i osjetiti radost zajedničkog hoda naprijed, te tako svjedočiti Krista u cijeloj Europi. Kardinal Vlk istaknuo je pak kako se proteklih dana osjećao kao svjedok jednoga čuda, jer se Isusove riječi “Da svi budu jedno” ostvaruju. Biskup Huber istaknuo je kako Europa mora imati dušu, “mi joj moramo dati duboku duhovnost”. Od prvog susreta u Stuttgartu 2004. pokreti i Crkve su se približili, različiti smo ali upravo to je poziv da vjerom svjedočimo istinu koja nadilazi svaki pojedini pokret i Crkvu. Barrot je poručio da se Europa rodila iz pomirenja, stoga mora biti radionica pomirenja, mjesto novog bratstva. Prodi je kao izazove koji se nalaze pred Europom naveo stanje na Bliskom istoku, u Africi, ljudska prava, ukidanje smrtne kazne, zalaganje za mir, okoliš i obitelj. Kršćani imaju misiju otvoriti srca svijetu i budućnosti, biti proroci nade. Izazov je ne pobijediti, već pomiriti.
Susretu “Zajedno za Europu” uime pape Benedikta XVI. poruku je uputio državni tajnik kardinal Tarcizio Bertone. Poruke su uputili i ekumenski carigradski patrijarh Bartholomaios I., predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija kardinal Peter Erdö, predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Karl Lehmann, nadbiskup Seville kardinal Carlos Amigo Vallejo, nadbiskup Canterburyja Rowan Williams, predsjednik Zajednice evangeličkih Crkava Europe Thomas Wipf, generalni tajnik Ekumenskog vijeća Samuel Kobia, i mnogi europski političari, među kojima njemački predsjednik Horst Köhler, njemačka kancelarka Angela Merkel, irska predsjednica Mary McAleese, talijanski predsjednik Giorgio Napolitano te hrvatski premijer Ivo Sanader.
U završnoj poruci sudionici kongresa izražavaju svoj “da” životu, i to u svim njegovim etapama od začeća do naravne smrti, potom obitelji, prirodi i okolišu, pravednoj ekonomiji u službi svakom čovjeku i čitavom čovječanstvu, solidarnost posebice sa siromašnima i obespravljenima, miru i odgovornosti prema čitavom društvu. Pokreti, zajednice i skupine okupljene na susretu “Zajedno za Europu” obvezuju se pridonijeti oživotvorenju poruke u skladu s vlastitom karizmom i mogućnostima.
Susretu “Zajedno za Europu” prethodio je kongres “Zajedno na putu”. Cilj kongresa u Liederhalle na kojem se okupilo oko 3000 odgovorih i suradnika iz više od 250 kršćanskih pokreta i zajednica bio je produbiti poznavanje među zajednicama i pokretima u vidu duhovnosti i ocrtati doprinos koji karizme mogu dati Europi, kao odgovor na žurna pitanja koja se pojavljuju u društvu.
Na susretu “Zajedno za Europu” sudjelovalo je stotinjak sudionika-predstavnika različitih kršćanskih pokreta i zajednica iz Hrvatske, a na kongresu njih petnaestak.