Zagreb, (IKA) – U povodu obilježavanja Dana Hrvatskoga mariološkog instituta, na blagdan Blagovijesti u ponedjeljak 9. travnja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljen zbornik radova „Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije”. Riječ je o zborniku koji obuhvaća radove Mariološko-marijanskog simpozija održanog povodom šeste obljetnice ponovne uspostave Sisačke biskupije, u Sisku od 4. do 6. prosinca 2015. godine. Zbornik je objavljen prošle godine u suizdavaštvu KBF-a i izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Svečanom činu uz članove HMI-a, nazočio je i dekan KBF-a prof. dr. Mario Cifrak, kao i studenti KBF-a.
Predstojnik HMI-a i jedan od recenzenata zbornika prof. dr. Ivan Karlić naglasio je kako je zbornik plod istraživanja i izlaganja članova HMI-a, ali i drugih stručnjaka istraživača koji su bili na Mariološko-marijanskom simpoziju. Radi se o opsežnom dijelu s 18 priloga, čemu valja dodati predgovor urednice zbornika, te dodatak. Ovdje su sabrani radovi stručnjaka iz različitih znanstvenih područja, te je središnja tema marijanska i mariološka tematika na području Sisačke biskupije obrađena doista u multidisciplinarnoj perspektivi: teološkoj, povijesno-umjetničkoj, arheološkoj, etnološkoj, glazbenoj, književnoj. Ta činjenica ukazuje između ostaloga na važnost i na veliki društveni interes za objavljivanje ovoga zbornika, a za hrvatsko jezično područje po svom obimu, znanstvenom pristupu, multidisciplinarnosti i cjelovitosti svakako predstavlja originalni prinos hrvatskoj teologiji, hrvatskoj umjetnosti i kulturi uopće.
Zamjenik predstojnika HMI sisački biskup Vlado Košić, domaćin spomenutoga simpozija, izrekao je zahvalu na zajedništvo u tom pothvatu svima koji su sudjelovali. Ovo je djelo svojevrsno ogledalo naše Sisačke biskupije iz kojeg se zrcali povijest, pobožnost teologija, arhitektura, likovna umjetnost, glazba i književnost tog našeg područja koje govore o BDM koju su naši stari štovali, a štuju i danas vjernici Sisačke biskupije. Ovaj zbornik je i prava riznica toga duhovnog blaga i stoga s pravom mogu reći da se mi u Sisačkoj biskupiji ovim zbornikom ponosimo. Naša katolička vjera čuvala je i sačuvala narod na području današnje Sisačke biskupije. To je Banovina, dio Korduna, Pounje, Pokuplje, Vukomeračko gorje, Posavina, Moslavina, dio Turopolja. Na tim područjima se teško živjelo, jer ratovi su pustošili i teško opustošili ta kraj: od turskih osvajanja i razaranja, dva svjetska rata, posebno onaj drugi, te Domovinski rat tijekom kojeg sam i sam bio na tom području kao župnik. Osim što su ta područja gubila ono najvažnije, a to su bili ljudi, tu su razarane i mnoge crkve, kuće i vrijednosti koje su se stoljećima stvarale, pa je to sve bilo teško obnoviti, i još se obnavlja, jer je uvijek trebalo počinjati iz početka. Pa se može sa sigurnošću reći da naš narod nije imao vjere, teško bi opstao. U tom hrvanju za opstanak naš narod osobito je podizao svoje oči i dušu prema Bogorodici, rekao je biskup Košić, te podsjetio kako je na području biskupije od 63 župe i župne crkve njih 11 posvećeno je Mariji, a također postoje i dva biskupijska svetišta Gora i Kloštar Ivanić.
Urednica zbornika i tajnica HMI-a doc. dr. s. Valerija Kovač kratko se osvrnula na smisao samoga štovanja Marije, te je podsjetila kako „imajući u vidu Marijino mjesto u Božjemu planu, njezinu ulogu u Kristovu spasenjskome djelu, i njezino posebno milosno dostojanstvo stvorenja pred Bogom, gotovo je razumljivo da se u sam nauk veoma rano, već od 2. st. počelo razvijati štovanje Marije. „Kako se štovanje razvijalo, tako se širio i spektar sadržaja i vidova iz kojih se sve Marija promatrala i zazivala. Može se reći da je štovanje Marije stvorilo najbogatiju i najraznolikiju duhovnu baštinu kršćanstva, posebno katoličkoga svijeta. To se odražava i u ovome zborniku, koji ima opći i specifičan naslov, a posvećen je proučavanju univerzalno raširenoga štovanja Marije, ali u specifično određenom prostoru i puku Sisačke biskupije”. U tom je vidu istaknula kako je na simpoziju i u zborniku na vidjelo izašla vrlo bogata marijanska baština, koja nije bila samo „vjerski dodatak” uobičajenomu životu puka s područja Sisačke biskupije, nego su njegova povijest, kultura, tradicija, svakodnevni i duhovni život bili prožeti odanošću Mariji, razmatranjem njezine povezanosti s Isusom Kristom, te molitvom za njezin zagovor, pomoć i zaštitu. Govoreći o samim radovima, istaknula je kako su oni sukladno tematici koju obrađuju grupirani u tri šire shvaćena područja, te su unutar multidisciplinarnosti naglašena težišta unutar kojih su marijanske teme proučavane: povijesni tragovi, štovanje i pobožnost prema Majci Božjoj, umjetnička ostvarenja nastala marijanskim nadahnućem. Potom se osvrnula na ta tri područja, te na radove koje obuhvaćaju.
Dr. Stjepan Brebrić uime suizdavača Kršćanske sadašnjosti, osvrnuo se na suradnju HMI i KS, te je naglasio da „iako je riječ o dvije različite institucije, ipak po profesorima i onima koji su najznačajniji za KS koja ove godine obilježava 50 godina svoga djelovanja, isti su ljudi oni koji su omogućili nastanak i razvoj KS-a i HMI, i KBF-a koji se poklapa s poviješću KS-a”. Govoreći pak o konkretnoj suradnji između KS-a i HMI istaknuo je područje nakladničke djelatnosti koja započinje od formalnog osnutka HMI-a, no posjetio je i na „pretpovijest”. Naime, KS je ostvarila svoju prvu filmsku produkciju, dokumentarni film „Katolička Crkva u Hrvata” koji je napravljen prema scenariju i tekstu Josipa Turčinovića, a po narudžbi nacionalnoga odbora Međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa koji je 1971. godine održan u Zagrebu. Film je prikazan sudionicima kongresa, jer se sudionike željelo upoznati s Crkvom domaćinom, s njezinom prošlošću i aktualnim problemima. „Kasnije slijedi suradnja u organizaciji kongresa i simpozija, a zbornici poput ovoga su plod radova povezanih s tim simpozijima, a do danas ih je objavljeno dvadesetak. Neki od njih su objavljeni kao zasebna izdanja. Što se tiče KS-a, ovo je 16. knjiga koja je objavljena u biblioteci ‘Teološki radovi’ u koji je do sada objavljeno oko 85 svezaka”, rekao je Brebrić.
Osvrćući se na područje mariologije, istaknuo je kako je „malo koje područje kod nas tako sustavno, tako kontinuirano i izvorno znanstveno obrađivano kroz proteklih 50 godina kao što je to područje mariologije, odnosno marijanske duhovnosti, kršćanske, katoličke kulture obilježene mariološko-marijanskom sastavnicom kao izrazitom i u nekim aspektima ključnim, a osobito u hrvatskome povijesnome prostoru. Uloga HMI u tome je nezamjenjiva i neprocjenjiva, a nama kao stalnome suradniku u nakladničkome dijelu toga velikoga pothvata iznimna je čast što smo djelom te velike znanstvene i znanstveno-populizatorske tradicije, tim više što svi pristupi mariološkim i marijanskim obradama od početka imaju jasan cilj dublje prouke, ali i širenja pobožnosti prema Majci Božjoj u skladu s općom tradicijom Crkve, kao i posebnosti naše hrvatske inačice te tradicije. Tako zbornici HMI imaju osim teološke vrijednosti, i redovite znanstvene disciplinarnosti kao dodatne vrijednosti i posve praktično duhovno i kulturalno značenje i potrebno je na sve načine održati taj slijed dobrih i uspješnih ostvarenja”.