Predstavljena monografija 'Kistanje - Novo Janjevo 1997. - 2017. Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje'

U antologijskom djelu od 487 stranica u šest tematskih cjelina objavljeno je 38 stručnih i novinarskih tekstova 25 autora. Tekstovi opisuju sve sastavnice dva desetljeća života janjevačkih Hrvata s Kosova nastanjenih u Kistanjama od 1997., s uvidom u njihovu bogatu prošlost. Djelo je nadišlo prvotnu ideju da će se tiskati samo kao Zbornik radova sa Znanstvenog simpozija održanog 2017. u Kistanjama u spomen na 20 godina od doseljenja Janjevaca u Kistanje.

Roko Antić, predsjednik Organizacijskog odbora tog simpozija, suurednik monografije, donačelnik Općine Kistanje, bio je pokretač ideje o tiskanju knjige „koji je okupio ljude i uložio cijeloga sebe u to“. Snažni zamah objavi monografije koja je veliki izdavački i financijski pothvat pružio je Zvonimir Ancić rekavši za izlaganja sa simpozija: „Ovo mi Janjevci moramo iznijeti na svjetlo dana“. Fotografije i tekstovi prikazuju svaki segment prošlosti Janjevaca, kontekst njihovog dolaska u Kistanje i izazove u sadašnjosti.

U prvom dijelu knjige ‘Znanstveni skup’ objavljeno je 11 izlaganja sa znanstvenog skupa iz 2017. i propovijed s mise koju je na kraju skupa slavio prvi kistanjski župnik mr. don Gašpar Dodić. Radovi su: Osamstoljetna neprekinuta nit ljubavi prema Hrvatskoj (Zvonko Milas), Kistanju u čast (Pavao Palić), Janjevo – kontinentalni odraz srednjovjekovnog Dubrovnika (Ivica Prlender), Povratak Janjevčana u domovinu (Sebastijan Palić), Tko smo i što želimo (Anton Palić), Zatvaranje povijesnog kruga (Stjepan Šterc), Župa Kistanje od doseljenja Janjevaca 1997. do danas (Zvonimir Ancić), Povijest Katoličke Crkve na kninskom području (Ante Nadomir Tadić Šutra), Rimski pape i janjevački Hrvati (don Josip Dučkić), Osnovne obavijesti o fondu sv. Izidora (Đuro Vidmarović), Komunističko – partizanske likvidacije u Dalmaciji prema objavljenim popisima Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, vojnih sudova, komiteta Komunističke partije te OZN-e i UDB-e (1942.-1952.) – Nepotpun popis od 2156 osoba (Josip Dukić) te Nadahnuti življenjem iz vjere i po vjeri naših očeva i majki (don Gašpar Dodić).

U drugom dijelu ‘Društveni život u Kistanjama od dolaska Janjevaca’ objavljeno je šest tekstova: Udruga ‘Novo Janjevo’ – Kistanje (Marijan Poturović), Klapa Zvono – vrijedan član hrvatske klapske pjesme (Nikola Urukalo, Sebastijan Dučkić), Mješoviti pjevački zbor ‘Sv. Cecilija’ (Antun Cirimotić), Nogometni klub ‘Janjevo’ – Kistanje (Roko Antić), Dobrovoljno vatrogasno društvo ‘Sveti Juraj’ (Paško Ivanović), Nikola Matić: Nužnost opstanka u Kistanju je otvaranje radnih mjesta za mlade (Zvonimir Ancić) te Postavljanje spomen obilježja ratnom ministru obrane Gojku Šušku (Roko Antić).

U trećem dijelu ‘Vjerski život u Kistanjama od dolaska Janjevaca’ objavljeno je deset tekstova: Mons. Nikola Dučkić – Život posvećen Bogu i vjerničkom narodu (Roko Antić, Sebastijan Dučkić), Zlatni svećenički jubilej mons. Nikole Dučkića (Ines Grbić), Janjevački sin mons. Petar Palić imenovan hvarskim biskupom (Zvonimir Ancić), Nastavljamo raditi Bogu na slavu, a ljudima na korist (s. Blaženka Delonga), Evo me, Gospodine, pozvao si me (s. Marija Elizabeta Glasnović), Marijanska vinkovska mladež (Marija Čibarić), Hodočašća župe Kistanje (s. Blaženka Delonga), Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina (don Ivan Perković), Posveta djece i mladih sv. Mariji Goretti (don Ivan Perković) te Jedan tihi i milosrdni život u našoj župi (s. Marija Elizabeta Glasnović).

U četvrtom dijelu ‘Crtice iz povijesti’ objavljeno je pet tekstova: Vjersko – duhovni život Hrvata u Janjevu na Kosovu (don Josip Dučkić), Kronika događanja u Janjevu neposredno prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata (don Josip Dučkić), Proslava jubilarne sedamstote godine prvog pisanog spomena Janjeva u Kistanjama (mons. Nikola Dučkić), Janjevo 1303. – 2003. (don Gašpar Dodić) te Kad se janjevački duh zasadi, on niče, raste i živi, pa čak i onda kada se čini da je to nemoguće (Pavao Palić).

U petom dijelu ‘Janjevački blaženik i sluga Božji’ su četiri teksta: Janjevac fra Serafin Glasnović Kodić proglašen blaženim (Zvonimir Ancić), Kronologija štovanja bl. Serafina Glasnovića Kodića i Sluge Božjega fra Alojzija Palića u Kistanju (don Josip Dučkić), Sveti Serafin (Ante Nadomir Tadić Šutra) te Radujemo se što su našega roda – Prvi spomendan bl. Serafina Glasnovića Kodića u Kistanju (Ines Grbić). U šestom dijelu ‘Riječ prijatelja’ je tekst Moje je da otvaram vrata (Milivoj Bratinčević).

Među stožernim tekstovima u knjizi su dokumenti posloženi kronološkim redom. Don Josip Dučkić sabrao je 66 dokumenata koje je don Josip zapisivao, skupljao, arhivirao u Janjevu u ono teško vrijeme pred odlazak u Hrvatsku.

U dokumentima se može iščitati drama Janjeva koja se događala. Domovinski rat u Hrvatskoj ima jaku jeku 450 km od hrvatske granice, daleko na Kosovu. Dok se u Hrvatskoj bori za neovisnost i slobodu, dio hrvatskog naroda na Kosovu također proživljava agoniju. Nisu Janjevci došli u Kistanje da bi nekom napakostili, nego iz muke. Don Josip u svojim tekstovima u Janjevu od 1992. do 1995./96., kad se počelo govoriti da bi Janjevci mogli otići na oslobođeno područje RH, tada piše: ‘Čuvajte se da ne uzmete tuđe, po cijenu ne znam čega’“, istaknuo je Ancić.

Preseljenje Janjevaca su  podržale hrvatske vlasti.

Urednik Ancić izrazio je veliku zahvalnost prvom kistanjskom župniku don Gašparu Dodiću. „Uz sav posao koji je imao po dolasku prvih Janjevaca u Kistanje, don Gašpar je sve zapisivao. To je neprocjenjivo“, rekao je Ancić. „Uz vođenje poslova preseljenja Janjevaca u Hrvatsku, Sebastijan Palić i don Gašpar našli su vremena i zapisati sve što se događa. Nama je to danas neprocjenjivo. Također u Janjevu, gdje su se borili za golu egzistenciju, don Josip Dučkić sve je zapisivao i slagao.“, istaknuo je Ancić. Don Josip se i puno osobno založio u širenje glasa svetosti fra Serafina G. Kodića i Sluge Božjega fra Alojzija Palića, napisao je tekstove prvih molitvi njima, poticao puk na molitvu za njihovu beatifikaciju kako bi Janjevci pomogli uzdizanju na čast oltara još nebeskih zagovornika.

Ancić je istaknuo da je značaj knjige i što donosi kontekst vremena i okolnosti koje su navele Janjevce da dođu u maticu, pokazuje kako su se mučili. „Svi vrijedni radovi u knjizi donose kontekst. Danas u Hrvatskoj gubimo iz vida ono što je jako važno za povijest i sadašnjost, a to je kontekst, sagledati uzroke i posljedice. Knjiga će biti poticaj mladima koji krenu istraživati našu povijest“, naglasio je Ancić.

Istaknuvši značaj dijela o društvenom životu Janjevaca u Kistanjama, Ancić je rekao: „Uvijek smo se borili za egzistenciju, još na Kosovu. Nedostajao nam je osjećaj za stvaranje društvenih udruga. Crkveni život Janjevaca bio je dosta jak i mi smo svu svoju snagu usmjeravali na Crkvu. Po dolasku u Kistanje, klapa Zvono koja ima vrlo lijepe uspjehe, a i Nogometni klub ‘Janjevo’ puno je učinio“, rekao je Ancić.

Tekst ‘Rimski pape i janjevački Hrvati’ don Josip Dučkić priredio je temeljem podataka koje je prikupio pokojni Nikola Čolak, autor monografije o Janjevu koju je napisao nakon što je istraživao u Tajnom vatikanskom arhivu, Dubrovačkom arhivu itd. Ancić je istaknuo i objavu fotografije zbora ‘Bijeli anđeli Janjeva’ kako 1972. g. pjevaju pred papom Pavlom VI. u Castel Gandolfu. To je prvi hrvatski dječji zbor koji je pjevao pred jednim papom. Na početku knjige je i fotografija povijesnog susreta s papom sv. Ivanom Pavlom II., 15. studenoga 1989. Papa im je tada poručio: „Dobro došli dragi Janjevčani! Ponosni na svoju slavnu povijest koja je sastavni dio povijesti hrvatskog naroda, uvijek kao iskreni katolici, budite svjedoci i promicatelj Kristove ljubavi i mira. Neka Gospodin blagoslovi vas i vaše obitelji!“ Fotografija iz 2003. u Dubrovniku pokazuje kako Pavao Palić i Veronika Mazarekić papi Ivanu Pavlu II. uručuju dar Janjevaca o 700. obljetnici prvog pisanog spomena Janjeva (1303.-2003.).

Ancić je zahvalio i sestrama milosrdnicama koje predano pastoralno djeluju u Kistanjama. Pokojna s. Lambertina Dukić bila je od početka kao i s. Blaženka Delonga, voditeljica župnog zbora i katehistica koja je još uvijek u službi u Kistanjama. Plodnost župe pokazuje da je u svega 20 godina postojanja, Crkvi dala tri redovnice u Družbu sestara milosrdnica: to su Elizabeta Glasnović, Veronika Ćibarić koja je u misijama i Marija Palić.

Jako sam sretan zbog zvanja koja se događaju. Sestre milosrdnice očito jako svjedoče vjeru u Kistanjama kad su takav poticaj mladima da se odazovu Gospodinu. Jako mi je drago da se naše djevojke odlučuju na redovnički poziv“, istaknuo je Ancić.

Roko Antić osobito je zahvalio na poticaju za to izdanje don Josipu Dučkiću i Milivoju Bratinčeviću, velikom prijatelju Janjevaca od početka njihovog doseljenja koji ih je upoznao po svojoj službi u Ministarstvu razvitka. „Kistanje su u proteklom razdoblju doživjele značajna i lijepa događanja, a sve je počelo kad smo u prosincu 2015. primili moći našeg nebeskog zaštitnika sv. Nikole koje su došle iz Barija. Jedna smo od rijetkih zajednica u Hrvatskoj koja ima te moći. Upravo je dolazak tih moći bio pokretač onoga što je uslijedilo – obilježavanje 20. obljetnice našeg dolaska 2017.  S dolaskom moći sv. Nikole što je bio veliki događaj za župu, nakon proglašenja blaženim fra Serafina Glasnovića Kodića 2016. g., don Josip i Milivoj poticali su nas da moramo obilježiti doseljenje Janjevaca u Kistanje na dostojanstveni način“, rekao je Antić. Zahvalio je donatorima koji su pomogli tisak knjige. To su Ministarstvo kulture, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Općina Kistanje, ‘Arabesca’, vl. Zvonko Dučkić, Šibensko – kninska županija i Zlatarna ‘Dodić’, vl. Paško Dodić.

„Zvonimir Ancić bio je snažna podrška koji je očvrsnuo tiskanje knjige, jamac da će djelo biti reprezentativno i da ćemo uspjeti.“, rekao je Antić, upozorivši: „Mnogi su našu povijest pisali u naše ime i mnogi nam u tome nisu bili skloni.“ Zato su vrijedne činjenice zapisane u toj monografiji te je poželio da mladi uče i prepoznaju što su mnogi ljudi učinili za Janjevce.

Župnik Kistanja don Ivan Perković rekao je kako je „sve što Janjevci rade uvijek bilo povezano s Crkvom, pa tako i ta knjiga nije mogla bez tog zajedništva.

Hvala Gospodinu što nas je pratio i dao svoj blagoslov“, rekao je don Ivan, istaknuvši da je knjiga slojevita, ujedno i kronika župe u kojoj su opisani bitni događaji zadnjih 20 godina u župi Kistanje. „To je veliko i povijesno djelo. Ta će knjiga svima koji budu htjeli  pisati nešto o Kistanjama i Janjevcima biti nezaobilazna literatura. Htjeli smo po toj knjizi da ostane pisana riječ za buduće naraštaje, da bude kvalitetno i sveobuhvatno. Vjerujem da će knjiga doći do svih Janjevaca, do svih kojima je Janjevo u srcu, koji vole Janjevo i Hrvatsku“, poručio je don Ivan.

Prije predstavljanja knjige u župnoj crkvi Sv. Nikole u Kistanjama misno slavlje predvodio je don Josip Dučkić, umirovljeni janjevački župnik, desetogodišnji župni vikar u Kistanjama (2002.-2012.). Na predstavljanju je bio i mons. Nikola Dučkić, župnik u Kistanjama 15 godina (2002.-2017.), koji je 1978. u Janjevu dočekao sveticu, Majku Tereziju. Mons. Dučkić došao je u Kistanje 1999. te je tri godine bio sužupnik prvom župniku Kistanja, don Gašparu. U vrijeme mons. Dučkića izgrađena je velika nova župna crkva Sv. Nikole i župna kuća u Kistanjama. Program je vodio Ante Nadomir Tadić Šutra. Glazbeno je nastupila klapa ‘Zvono’ iz Kistanja.