Zagreb, (IKA) – Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje srednjih škola s temom “Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi” započela je u ponedjeljak 24. kolovoza u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Na školi, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, okupilo se 120 srednjoškolskih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, kao i predstojnici i predstojnice (nad)biskupijskih katehetskih ureda, te profesori na teološkim i drugim učilištima. Pozdravljajući okupljene vjeroučitelje, predstavnike ministarstva i HBK, predstojnik NKU HBK dr. Ivica Pažin istaknuo je kako je vjeronauk u školi mjesto i vrijeme jednoga načina i puta evangelizacije, koja je, prema riječima pape Pavla VI., najdublji identitet Crkve. Vjeronauk u svojim procesima učenja pokriva široko područje života čovjeka, bolje rečeno cijelu osobu. No, valja podsjetiti da vjeronauk odnosno vjeronaučna nastava, kroz prizmu vrednovanja procesa učenja, niti je utemeljena niti se može promatrati kroz i samo po ocjenjivanju. Unatoč svim potvrdama da je obrazovanje više od evaluiranja kompetencija koje se mogu ispitati, ipak pomalo strahujem od činjenice da je krajolik obrazovanja sveden velikim dijelom na ovo kognitivno. Uči se i poučava često samo ono što se može i ispitati – čini mi se da vjeronauk s obzirom na specifičnost svoga utemeljenja i svoga cilja, može u okviru promišljanja o ovoj temi biti putokaz i za nešto drugo, rekao je dr. Pažin. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović u pozdravnom govoru istaknuo je kako mladim ljudima treba dati poticaj, optimizam i motivaciju. Vjeronauk nije samo predmet koji ima svoju satnicu i program i određene svoje informativne sadržaje, on je nešto više od toga. Stoga i vjeroučitelj imaju posebnu ulogu, važnost i odgovornost, rekao je Filipović. Kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića okupljenima se obratio zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Poput apostola, uloga je i vjeroučitelja da budu navjestitelji Radosne vijesti, evanđelja mladima, rekao je biskup Košić, te poželio da i ova škola bude mjesto razmjene iskustva, ali i ohrabrenje za rad. To nije samo posao, zvanje. Vi jeste nastavnici u školama, ali vi ste i naši crkveni ljudi. Mi, biskupi i svećenici vas doživljavamo kao svoje suradnike i radujemo se tom zajedništvu, poručio je vjeroučiteljima biskup Košić. Otvarajući ljetnu školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić istaknuo je kako procesi učenja, a onda posljedično i vrednovanje u vjeronaučnoj nastavi uvijek i neizostavno uključuju: ljubav koja prožima i preobražava vjeroučitelja te prožima i preobražava i njegov odnos ne samo prema vjeroučeniku, nego i prema cjelokupnom društvenom poretku; procesi učenju uključuju zajedništvo putem svjedočanstva vjeroučitelja i vjeroučenika koje nas uvodi u empatijsko ozračje i odnos, u plodan dijalog, pretvara se u poslanje, te u učenje i vrednovanje koje postaje dinamički kvasac evanđelja u školi i istodobno obuhvaća cjelokupni život i životni odgojni projekt, postaje proces kroz kojega se uči, uči vrednovati, proces koji stimulira i podiže životnu radost.
Prvo predavanje “Odnos vjere i razuma. Učenik u razumijevanju bitka u otajstvu vjere” održao je dr. Ivan Tadić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Istaknuo je da je vjera slobodan i osoban čin, ali je ona i milost i dar. Njome čovjek Bogu potpuno podlaže svoj razum i svoju volju. Vjera nije plod razuma, odnosno uma, ali ga ona podrazumijeva i uključuje ga. Vjeroučitelj svojim poslanjem poučava istine vjere, ali i živi ono što poučava, vjeru u koju vjeruje. On je zrcalo jedne i druge vjere, pa je pravi vjeroučitelj i vjeropokazatelj. Njegova je zadaća dovesti učenika k Bogu, koji jedini može utažiti čovjekovu metafizičku žeđ, rekao je dr. Tadić. Dr. Ana Thea Filipović održala je predavanje “Vjeronauk pred zahtjevima vrednovanja”. Istaknula je kako vjeronauk pridonosi stjecanju mnogih kompetencija, poput komunikacijskih, socijalnih, jezičnih, digitalnih, sposobnosti kreativnog izražavanja. Kad je u pitanju vrednovanje, istaknula je da se vjeroučitelji ne smiju pitati da li vrednovati, nego kako vrednovati. U poslijepodnevnom dijelu sudionici su nastavili rad u radionicama o temama “Izrada instrumenata vrednovanja”, “Raznovrsnost smjerova, polja, ciljeva i metoda vrednovanja” i “Vrednovanje i učenje uz portfolio metodu”.