Zagreb, (IKA) – U povodu 15. godišnjice djelovanja Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara (HKDMST), u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, od 1. do 3. listopada održan je međunarodni kongres “Život u krilu zdrave obitelji”.
Otvorenje Kongresa u prisutnosti predstavnika pokrovitelja Zagrebačke nadbiskupije, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Grada Zagreba, kao i predstavnika strukovnih sestrinskih udruga bio je prigoda na posebno svečani način podsjetiti se na početke HKDMST-a. Obraćajući se okupljenima, Jelica Stipaničev Mustapić istaknula je kako su organizirane medicinske sestre katoličkog usmjerenja potrebne i Crkvi i društvu, kao i same sebi. Crkvi su potrebne da mobiliziraju građanstvo kroz svoj rad kako prema bolesniku, svima u potrebi, tako i prema svojim kolegicama, suradnicama, u obitelji i zajednici. Osluškujući i živeći po Božjoj riječi potrebne su društvu kako bi prenosile dobro u svoju okolinu, svoj pristup zdravlju. Na kraju, sebi samoj da živeći vjeru i kroz katoličko društvo izgrađuju se na kompletniji način te tako lakše prebrođuju probleme na koje nailaze kako na radnom mjestu, tako i u obitelji. Otvorenje kongresa spletom skladbi duhovne i domoljubne glazbe obogatio Zbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog-bolničkog centra Zagreb pod ravnanjem s. Samuele Markanović.

Na kongresu se govorilo o 39 teme u tematskim blokovima “Prava i dužnosti zdravstvenih djelatnika – medicinskih sestara”, “Nerođeni, pravo na život i zdravlje”, “Dojenje, pravo na prehranu majčinim mlijekom i dodir majke i djeteta”, “Prava djece s invaliditetom i djece u potrebi”, “Prava i dužnosti bolesnika i osoba s invaliditetom” i “Prava umirućih”.
U tijeku rada kongresa istaknuto je kako u holističkom pristupu svakog pacijenta treba gledati jedinstveno sa svim tjelesnim, emocionalnim, duhovnim i socio-kulturalnim aspektima. Stoga je veliki izazov u skrbi za pacijenta prepoznati duhovnu dimenziju koja itekako doprinosi ograničavanju patnji pacijenta i donosi duhovnu dobrobit. Pristupom čovjeku holistički medicinska sestra će u zaštiti zdravlja ozdravljenju, prihvaćanju bolesti, ali i mirnoj smrti dati najbolje rezultate u svom radu.
Osvrnulo se i na akademsko obrazovanje sestrinstva, definiranje kompetencija, ali i potrebe stalnog ukazivanja na mogućnost pogreške i kako ju prevladati.
Istaknuta je važnost pravilnog gospodarenja opasnim otpadom, pa tako i opasnim medicinskim otpadom u funkciji zaštite zdravlja ljudi odnosno sustava javnog zdravstva u kojem značajnu ulogu ima i medicinska sestra.
Posebno je stavljen naglasak, te kao prioritetno područje istaknuta je tema “Nerođeni, pravo na život i zdravlje”. U tom kontekstu priprava za začeće postaje čin odgovornog roditeljstva. Također, potrebno je stalno ukazivati na značaj prirodnog planiranja obitelji te o tome senzibilizirati i educirati zdravstvene djelatnike i građanstvo. Medijski prostor potrebno je iskoristiti na najbolji mogući način za promicanje onoga sto je pozitivno, zdravo i korisno, a osobito se u tome trebaju angažirati žene i stručnjaci. Nastavljajući se na prethodnu temu, istaknuta je potreba nastavka aktivnosti na promicanju dojenja, stalno ističući “pravo djeteta na zdravlje i razvoj”. Posebno se truditi promicati dojenje već u trudnoći i naglašavati ulogu očeva. No, dojenje i majčinstvo se treba naučiti, stoga je neophodno da zdravstveni radnici preuzmu ulogu edukatora. U kontekstu ove teme, posvjedočena je dobrobit dojenja za dijete s poteškoćama u razvoju, te je istaknuto kako o tom području ne postoji literatura. Naglašena je potreba holističkog pristupa u djelovanju na ostvarivanju prava djece s invaliditetom i teškoćama u razvoju, te da treba intenzivno raditi na duhovnom rastu medicinskih sestara te evangelizirati obitelji. Treba podržavati aktivnosti usmjerene za boljitak zdravlja djece u potrebi, prihvatiti akcije za osmijeh djeteta u bolnici.

Medicinske sestre su pozvane na odgovorno izvršavanje svojih obaveza i dužnosti prema promicanju i održavanju zdravih kršćanskih vrijednosti i dara života, te u tom cilju se i postavljati prema svakodnevnim dužnostima. Stoga je posebno važno senzibilizirati medicinske sestre prema svima u potrebi, tj. doživljavanju Isusa u psihičkom bolesniku, beskućniku, a posebno u osobama s invaliditetom. Razgovaralo se i o pravima i dužnostima medicinskih sestara prema bolesnicima, kako se postaviti u situacijama kad se intervencija i liječenje ne podudaraju s vlastitim moralnim, etičkim načelima, kada nisu u skladu s naukom Katoličke Crkve, te kako se postaviti prema bolesniku koji ne prihvaća dužnosti u odnosu na svoje zdravlje. Te su teme istaknute kao dileme koje stoje pred medicinskim sestrama, jer one nemaju zakonskog prava odbiti izvršiti intervenciju koja se ne podudara s njihovim uvjerenjima.
Na kraju kongresa istaknuta je posebna briga medicinskih sestara za umiruće, jer njega umirućih bolesnika postaje sve značajniji problem zdravstvene njege. Upozoreno je na činjenicu, kako je izuzetno malo nastavnih sati u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju medicinskih sestara posvećeno odnosu zdravstvenog osoblja prema umirućim bolesnicima. Stoga je potrebno senzibilizirati medicinske sestre u brizi za umirućeg, te raditi na palijativnoj skrbi i hospiciju.