Budi dio naše mreže
Izbornik

Proslavljena obljetnica krunidbe kralja Stjepana Tomaševića

Jajce (IKA )

U Jajcu je 17. studenoga svečano proslavljena 557. obljetnica krunidbe posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića. Zahvalno koncelebrirano misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić.

Okupljanje sudionika slavlja počelo je kod crkve Sv. Marije, gdje je uime organizatora JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Doma kulture Jajce i Udruge Stjepan Tomašević Jajce kardinala Puljića, druge goste te Jajčane i Pougarce pozdravio mr. Anto Brtan. Osvrnuo se na životopis kralja Stjepana Tomaševića i povijest te obljetnice, istaknuvši zlu sudbinu i sadašnju problematiku crkve Sv. Marije i tornja Sv. Luke koji su zaštićeni nacionalni spomenik kulture prve kategorije BiH.

„Na današnji dan davne 1461. godine u crkvi Sv. Marije, pored koje stojimo, okrunjen je posljednjih bosanski kralj Stjepan Tomašević. Svečanost krunidbe vodio je papinski izaslanik Nikola Modruški, a kraljevsku krunu poslanu od pape Pija II. u Jajce je donio ninski biskup Božo. Ovim činom, papa Pio II. priznao je bosansku neovisnost. Po kraljevoj želji, papa Pio II. proglasio je sv. Grgura Čudotvorca zaštitnikom bosanskog kraljevstva, a crkvu Sv. Marije proglasio je oprosnom crkvom svim vjernicima koji je posjete na marijanske blagdane. Ni jedan papa poslije njega nije povukao ovu bulu o proglašenju crkve Sv. Marije oprosnom crkvom, u čijem tornju su se između 1459. i 1463 godine čuvale moći sv. Luke Evanđeliste, po čemu je toranj i dobio ime. Turci su crkvu Sv. Marije pretvorili u Fethija džamiju, to jest Sultan Sulejmanovu džamiju, 1528. godine. Već austro-ugarske vlasti proglasile su je spomenikom kulture 1892. godine. Mislim da ćemo se svi složiti o značaju ovog nacionalnog spomenika za naše kulturno-povijesno naslijeđe. Svi govorimo da se nešto žurno mora napraviti kako bi se spriječilo njegovo dalje propadanje, ali ništa konkretno ne poduzimamo. Svjesni smo da su za to potrebna i velika novčana sredstva, kojih uvijek nedostaje, ali je prije svega potrebna volja da se neke stvari počnu rješavati“, rekao je Brtan. Uputio je apel vjerskim zajednicama i njihovim poglavarima da pokušaju naći dugoročno rješenje kako teret ovog problema ne bi pao samo na leđa lokalnim vjerskim i svjetovnim vlastima i kako ne bi u budućnosti bio sjeme razdora.

Kardinal Puljić u pozdravu je istaknuo: „Došao sam izraziti poštovanje prošlosti i probuditi pamćenje sadašnjosti, kako bismo ga prenijeli budućim pokoljenjima. Napomenuo je da se rado, kao sin ove biskupije, odazvao pozivu banjolučkoga biskupa Franje Komarice, koji nije bio u mogućnosti doći. Istaknuo je da je „na poseban način dobro da ne zaboravimo korijenje iz kojega smo nikli, da ne zaboravimo na čemu smo. I ne treba ići u sukob, nego treba poštovati činjenice, poštovati korijenje, poštovati ono što je sveto“. Kardinal je istaknuo da je za katolike mjesto crkve posebno sveto mjesto, jer je ova crkva obdarena posebnim oprostima, i žele uz ono povijesno i nacionalno, gledati i ono vjersko. Svaki rat nosi svoje zakonitosti, ali sada nam trebaju izgradnja mira, suživota, razumijevanja i poštovanja. Zato želimo poštovati našu prošlost i pokojne koji su ovdje bili pokopani, poručio je kardinal.

„Na poseban način, ako govorimo o zemlji Bosni i Hercegovini, ne smijemo zaboraviti i tu stvarnost da je papa priznao tu zemlju kao neovisnu, darujući krunu kralju. I upravo to danas treba biti poticaj da znamo poštovati tu prošlost, jer tada je Bosna i Hercegovina priznata po papinu slanju krune kralju Stjepanu. U tom duhu ćemo se pomoliti za sve pokojne iz naše prošlosti, počevši od kralja Stjepana koji je pogubljen, ali i za sve one čiji su grobovi ovdje bili“, rekao je kardinal Puljić.

Nakon molitve za pokojne sudionike spomen-slavlja u župnoj crkvi Uznesenja BDM pozdravio je jajački župnik, gvardijan i dekan fra Anto Šimunović.

Kardinal Puljić zahvalio je gvardijanu Šimunoviću te istaknuo kako je sadašnja župna crkva Uznesenja BDM u Jajcu slijednica oprosta udijeljenih crkvi Sv. Marije. U propovijedi je između ostaloga podsjetio da je u ono doba priznata bila ona zemlja čijeg je poglavara papa okrunio. I tako je Bosna postala javno priznata krunjenjem kralja Stjepana. Usto je crkvi Sv. Marije papa Pio II. dao posebnu bulu oprosta za marijanske blagdane. Danas je Crkva te oproste svela na nekoliko posebnih dana. Kardinal je spomenuo i tri bitne oznake koje su „nas Hrvate u povijesti označavale“. Prva je pobožnost Majci Božjoj kroz svu našu povijest, posebno kad nam je bilo najteže; pobožnost prema Križu i povezanost s papom. „Evo, počevši i od kralja Stjepana, pa kroz svu povijest, kad god nas je svijet zaboravio i napustio, Papa nije. Papa je bio uz nas. Posebno mi možemo biti Bogu zahvalni za svetoga papu Ivana Pavla II. koji je razumio našu hrvatsku povijest, našu stvarnost. I tako je bio blizak nama“. Potrebno je probuditi svijest na kojim korijenima smo nikli i iz čega smo danas živi, to trebamo namrijeti budućim pokoljenjima, zaključio je kardinal Puljić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod ravnanjem i uz harmonijsku pratnju s. Dubravke Dropulja.

Potom su u Domu kulture Jajce članovi Studentskog teatra Franjevačke teologije u Sarajevu izveli kazališnu predstavu „Kraljica Bosne”.