Vierzenheiligen, (IKA) – “Sakramenti i pastoral obitelji” bila je tema godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe održanog od 10. do 13. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzenheiligenu kod Bamberga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na skupu se okupilo više od osamdeset sudionica i sudionika iz Njemačke, Švicarske, Švedske i Francuske.
Skup je počeo u utorak 11. listopada zazivom Duha Svetoga. Sve je uime organizatora pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Ujedno je prenio pozdrave ravnatelja za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu vlč. dr. Tomislava Markića, koji se nalazi na pastoralnom skupu hrvatskih pastoralnih djelatnika u Kanadi. Vlč. Komadina istaknuo je kako je skup ostvaren na poticaj prošlogodišnje Biskupske sinode o obitelji, te kako je tema sakramenata uvijek aktualna u pastoranom djelovanju. Potom je prigodnu riječ uputio predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar. “Obitelj je središnja tema i tematika i društva i zajednice, napose zapadnoga svijeta, a Crkvi je obitelj zadana kao svetost. Bog, kako mi u njega vjerujemo, utjelovio se i svojim utjelovljenjem učinio obitelj svetom zajednicom. S druge strane, sve civilizacije koje su nestale i propale, a bilo ih je koliko se zna u povijesti čovječanstva četrnaest, uvijek su se negdje okrznule i ogriješile i o obitelj. Nažalost i ova naša zapadna civilizacije dobrano ne samo da postavlja u pitanje vrednote obitelji već i samu obitelj. Zapadna civilizacija, koju je kršćanstvo već jednom spašavalo, spasilo i oplemenilo, ponovno se nalazi na rubu i od tri bolne točke na koje je udarila, jedna je i obitelj. Crkva je danas na poseban način pozvana da zauzetošću svojih najboljih sinova i kćeri pokuša obitelji dati dodatnu moralnu potporu i snagu kako bi u ovo vrijeme kušnje u kojem su temeljne ljudske vrijednosti postavljene u pitanje, preživjela i dobila novi zamah.” Sudionike je pozdravio i ravnatelj dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije Stefan Schohe. Istaknuo je kako je prema podacima od 30. lipnja 2016. u njemačkim (nad)biskupijama 287.000 ljudi s hrvatskom putovnicom, kojih se broj u posljednje vrijeme povećava. U Njemačkoj je oko 3,4 milijuna katolika drugih materinskih jezika. Ujedno je podsjetio kako je na jesenskom zasjedanju Njemačke biskupske konferencije u Fuldi izabran novi predsjednik Komisije za migraciju NjBK, zadužene i za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika u Njemačkoj, nadbiskup Hamburške nadbiskupije Stefan Hesse, a produžen je i mandat ravnatelju Stefanu Schoheu. Na skupu su i delegati za Švedsku i Skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić i za Francusku, Veliku Britaniju i zemlje Beneluxa vlč. Stjepan Čuman. Predstavili su se i novi pastoralni djelatnici: vlč. Damir Kovačić (Hagen i Ennepetal/Lüdenscheid), o. Stjepan Matijević (Nürnberg), o. dr. Rudi Paloš (Bamberg), vlč. Veselko Župarić (Freiburg), fra Slavko Antunović (Ludwigshafen) i s. Dominika Gjergjaj (Albanska katolička misija u Aarau u Švicarskoj).
U rad skupa je uveo dr. Adolf Polegubić, podsjetivši kako će predavanja sa skupa naći mjesto u 18. zborniku radova s tih pastoralnih skupova, koji predstavljaju veliku vrijednost, a izlaze u izdanju Ureda u Frankfurtu. Predavanje “Zašto slaviti sakramente?” održao je dr. Ante Mateljan, razvivši temu komunikacije, odnosno ljudskog susreta kroz riječ, simbol i obred. U središtu je pitanje mogućnosti susreta s Kristom, kroz različite vidove njegove prisutnosti: u riječi, u zajednici, u djelotvornoj ljubavi i u otajstvima Crkve. Sakramentalno bogoštovlje je funkcionalno djelovanje Crkve kao institucije spasenja. Ali to ne znači da su sakramenti magijski čini, koji nam daju u ruke ključ da po miloj volji otvorimo vrata raja! U središtu sakramentalnog događanja je Crkva, a u njenom središtu euharistija, kojoj su svi ostali sakramenti usmjereni. A svi sakramenti su, zapravo, događaji u kojima vjernik doživljava kako je njegov život okružen i nošen milošću. Sakramenti Crkve onoliko su zahtjevni koliko je zahtjevan ljudski život, istaknuo je dr. Mateljan.
U popodnevnim satima predavanja “Brak i obitelj između crkvenoga nauka i suvremenosti” i “Pastoral i neka neredovita stanja braka i obitelji” održao je dr. Alojzije Ćondić s KBF-a u Splitu. U predavanju o braku i obitelji između crkvenoga nauka i suvremenosti predavač je istaknuo kako je u svako doba i u svakoj kulturi tema braka i obitelji aktualna, jer tvore život. “Poimanje braka i obitelji često je zavisilo o društveno-kulturnomu okružju, međutim, temeljno je teološko-pastoralno pitanje kako se u određenoj kulturi shvaća i oživotvoruje Božji naum o braku i obitelji.” Društvene su se okolnosti nakon Sabora ubrzano mijenjale te je sekularizam i relativizam snažno utjecao na osporavanje i napade na brak i obitelj. Crkva je budno promatrala društvena zbivanja i davala jasne teološke-pastoralne smjernice od “Gaudium et spes” pa do pobudnice “Amoris laetitia”, u kojoj papa Franjo otvoreno govori o bitnim temama koje se tiču braka i obitelji, istaknuo je.
U predavanju o pastoralu i nekim neredovitim stanjima braka i obitelji, dr. Čondić je uočavajući poteškoće obiteljskoga pastorala u takozvanim “neredovitim” situacijama prije svega raspravljao o pozicioniranju obiteljskoga pastorala s obzirom na impostaciju cjelovitoga pastorala. Posvjestio je i neke specifične pastoralne poteškoće te je na kraju reflektirao poslanje pastira u novonastalim pastoralnim okolnostima i ulogu župne zajednice.
Misno slavlje toga dana predvodio je i propovijedao biskup Sudar u zajedništvu s fra Slavkom Antunovićem (HKM Ludwigshafen) i dr. don Rudijem Palošem (HKM Bamberg). U večernjim je satima održan duhovno-kulturni program. Zbor sastavljen od sudionica i sudionika skupa “Ad hoc” pod vodstvom dr. fra Šimuna Šite Ćorića izveo je nekoliko duhovnih skladbi. Predstavljen je i 17. po redu zbornik “Vjera, psihologija i zdravlje”, s prošlogodišnjeg skupa održanog u Kaštel Štafiliću. Dr. Polegubić predstavio je knjigu Valentina Ćorića “Pomet u glavu – Kroz ključanicu se bolje, nego kroz otvorena vrata, vidi” (Iz haaškoga zatvora), objavljenu 2016. u Hrvatskom slovu te zbirku otpjevnih psalama fra Stipice Grgata pod nazivom “Pjevajte Bogu našemu”, koja je objavljena u nakladi “Službe Božje”. Nekoliko je riječi rečeno i o knjigama dr. o. Vjekoslava Lasića “Zbivanja oteta zaboravu” i Davora Zovka “Viteštvo danas”.
Drugoga dana skupa predavanje o pastoralnoj pripremi na brak održao je dr. Čondić. Istaknuo je kako se u društveno-kulturnim promjenama Crkva u poslijesaborsko doba suočava s izazovima koje do tada u takvomu obliku nije susretala. Svjestan važnosti odgoja bračne ljubavi u fragmentiranomu svijetu, dr. Čondić aktualizirao je smisao, način i sadržaj u pastoralnoj pripravi za brak i obitelj. Na kraju se dotaknuo pastoralne smjernice s obzirom na pripravu braka i obitelji što ih je u pobudnici “Amoris laetitia” zacrtao papa Franjo, koji osim pripreme ističe važnost pastoralnoga praćenja brakova u prvim godinama bračnoga hoda.
U popodnevnom dijelu skupa predavanje većim dijelom u razgovornom obliku “Zašto ići na misu?” održao je dr. Mateljan. Istaknuo je da ići na nedjeljnu misu nije pitanje ispunjenja neke nerazumljive Božje ili ljudske zapovijedi. To čak nije niti samo pitanje pripadnosti zajednici Crkve. To je daleko više: Ići na misu – to je pitanje vjere i ljubavi. Toga je dana bilo i pokorničko bogoslužje i misa, koju je predvodio biskup Sudar, a propovijedao je dr. Mateljan.
Posljednjega dana skupa, u četvrtak 13. listopada, predavanje “Zašto se vjenčati u Crkvi?” održao je dr. Mateljan. Uputio je na vlastitosti kršćanske, sakramentalne ženidbe, koje ona poprima od povezanosti s Kristom, iz čega proistječu učinci sakramenta. U zaključku je istaknuo da je slavljenje sakramenta ženidbe zapravo početna točka supružničkog života: s Bogom u kršćanski život. “Sklapanje kršćanske ženidbe označava također i polazak na novu etapu životnoga puta, koja je obilježena intimnim zajedništvom života i ljubavi, u zajedništvu s Bogom. Onu ženidbenu privolu što je zaručnici očituju svjesno, slobodno i na zakoniti način pred svjedocima i službenikom Crkve, Bog prihvaća i milosno blagoslivlja. To što je na takav način započeto, na isti način može i trajati.”
Misno slavlje u jutarnjim satima predvodio je mons. Sudar, a propovijedao je dr. Čondić. Tijekom skupa razvila se plodna diskusija, poglavito tijekom okruglog stola posljednjega dana. Na kraju su prigodnu riječ uputili mons. Sudar i delegat Komadina, koji su zahvalili sudionicima na svemu što čine za hrvatske vjernike u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u zapadnoj Europi, te su ih pozvali i na buduće susrete.