Disertacija se sastoji od teorijskoga i empirijskoga dijela. U teorijskom dijelu dinamizam poslanja posvećenoga života propituje se u svjetlu suvremene teološke, trinitarno-ekleziološke paradigme razumijevanja poslanja. Temeljna polazišna točka u potrazi za odgovorom na pitanje što poslanje redovničkoga života jest u sebi, odnosno što sve čini njegov opseg, jest crkveni nauk, ali i daljnji razvoj naputaka Crkvenoga učiteljstva u aktualnoj teološkoj literaturi i literaturi o zajednicama posvećenoga života. Sukladno tomu, teorijski okvir istraživanja iznosi temeljne smjernice poimanja poslanja u koncilskim i pokoncilskim dokumentima službene Crkve, u pravilima i konstitucijama redovničkih zajednica te u teološkoj misli suvremenih autora. Na temelju navedene literature, poslanje posvećenoga života promatra se u domeni esencijalnosti, a ne isključivo u domeni funkcionalnosti. Ukoliko se poslanje promatra kao ključ za razumijevanje posvećenoga života u njegovoj cjelovitosti, moguće je govoriti o četiri dimenzije poslanja: molitvenoj, svjedočkoj, pashalnoj i djelatnoj. Višedimenzionalni pristup poslanju bolje osvjetljuje dijalektički odnos molitve i rada u redovničkom životu, a ujedno afirmira ideju u kojoj se poslanje promatra kao način življenja zajednica posvećenoga života.

Empirijsko istraživanje provedeno je u dvjema etapama. Cilj prve etape bio je prikupiti sociodemografska obilježja dvadeset i četiriju ženskih redovničkih zajednica sa sjedištem u Hrvatskoj, a u drugoj etapi upitnikom su se ispitivali stavovi redovnica o poslanju ženskih redovničkih zajednica u Hrvatskoj, poslanju vlastite družbe te o osobnom poslanju. U tom smislu u istraživanju se identificira paradigma prema kojoj pripadnice ženskih redovničkih zajednica shvaćaju poslanje, analizira se vrijednosni sustav redovnica s obzirom na dijalektički odnos među dimenzijama poslanja, provjerava se povezanost individualnih sociodemografskih karakteristika ispitanica  s poimanjem poslanja, opisuju se razlike između razumijevanja i ostvarivanja poslanja u ženskim redovničkim zajednicama, otkriva se koliko sociodemografska obilježja redovničkih zajednica utječu na ostvarivanje poslanja, ispituju se pretpostavke redovnica glede djelovanja redovničkih zajednica u budućnosti i utvrđuje u kojoj mjeri redovnice u Hrvatskoj pokazuju otvorenost za suradnju s drugim crkvenim i društvenim subjektima u ostvarivanju poslanja svoje zajednice.

U Povjerenstvu za obranu rada bili su: prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić (predsjednica), izv. prof. dr. Ana s. Thea Filipović (mentorica, članica) i prof. dr. Josip Burušić (vanjski član). Javnoj obrani, uz članove obitelji, nazočila je provincijalna poglavarica s. Valerija Široki i sestre iz nekoliko redovničkih zajednica.