Split, (IKA) – Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, uz suorganizaciju Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, Franjevačkog samostana sv. Frane u Imotskom, župe Duha Svetoga u Lovreču, Općine Lovreć i Društva Lovrećana u Zagrebu organizirala je 22. i 23. listopada u Pinakoteci Franjevačkog samostana Gospe od zdravlja u Splitu znanstveni skup “Fra Šimun Milinović (1835.-1910.) barski nadbiskup: povijesne okolnosti i djelo o stotoj obljetnici smrti”. Skup je 22. listopada pozdravio predstavnik Splitsko-makarske nadbiskupije generalni vikar dr. mons. Ivan Ćubelić, istaknuvši kolika je važnost i aktualnost teme o djelima barskog nadbiskupa fra Šimuna Milinovića koji je od godine 1890. uspio uspostaviti novo doba u životu Barske nadbiskupije, i drukčiji odnos države prema njoj.
U sklopu prve sjednice o “Duhovnim zvanjima župe Lovreć” govorio je dr. fra Stipe Nosić iz samostana Male braće u Dubrovniku, istaknuvši kako je rođenjem u izravnoj vezi s tom župom 37 franjevaca, sedam biskupijskih svećenika te više redovnica. O “Rodu Milinovića” govorila je prof. Marijana Milinović iz Splita, koja je, između ostaloga, istaknula kako u 112 općina odnosno 169 naselja u Hrvatskoj danas živi oko 1000 osoba koji nose prezime Milinović. Milinovići u tijeku 18. i 19. st. daju brojne svećenike od kojih su neki zauzimali značajne položaje u redovničkoj i crkvenoj hijerarhiji od gvardijana, provincijala, profesora na svećeničkim školama do položaja nadbiskupa. Dr. fra Bruno Pezo s Franjevačke klasične gimnazije u Sinju govoreći o “Znamenitim suplemenjacima i predšasnicima fra Šimuna Milinovića istaknuo je fra Šimun St. (Lovreć, 1798. – Omiš. 1853.) i fra Jakova (Lovreć, 1909. – Omiš, 1971.). U predavanju “Fra Šimun Milinović bečki student” prof. dr. Alojz Jembrih s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je važnost razdoblja Milinovićeva studija na Bečkom sveučilištu za njegovo buduće djelovanje nakon povratka u domovinu.
Drugoga dana znanstvenog skupa prof. dr. Marko Troglić iz Splita govorio je o “Odnosu Austrije prema Dalmaciji u Milinovićevo doba”, a prof. fra Zvonko Tolić s Franjevačke klasične gimnazije u Sinju o “Crkvenim prilikama u Milinovićevo doba”, istaknuvši između ostaloga kako je Milinović poslan u Crnu Goru sa željom da bude poveznica katolika i pravoslavnih, Istoka i Zapada, a u tom je kontekstu kasnije dobio i naslov ‘primas Serbie’ 1902. godine. Prof. dr. Josip Vrandečić iz Splita u predavanju “Autonomistički pokret u Dalmaciji i Matasov krug franjevaca” nastojao je pokazati ideološke i društvenoekonomske značajke tzv. Franjevačkog preporodnog kruga kao najvažnijeg u mobilizacijskoj fazi hrvatskog nacionalnog pokreta. U izlaganju “Fra Šimun Milinović kao profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju” mr. fra Josip Grabovac istaknuo je kako je u toj Gimnaziji fra Šimun Milinović proveo najveći dio svog života, najprije kao učenik (1854.-1856.), a potom i kao suplent (1865.-1886.) Uz nastavničku službu ističe se i u narodnom pokretu u 60-tim godinama 19. st. i kasnije. U teškim danima, fra Šimun postaje prvi put ravnatelj gimnazije (1878.-1880.), a 1885. izabran je po drugi put za ravnatelja. Kad je bio sve pripremio da joj opet vrati staru slavu kao javnoj ustanovi, stiže vijest (1886.) da je imenovan barskim nadbiskupom. Doc. dr. Zoran Velagić iz Osijeka prikazao je “Intelektualno ozračje druge polovice 19. stoljeća i spisateljski rad fra Šimuna Milinovića”. Prijepodnevni dio programa završio je predavanjem prof. Bojana Marottija iz Zagreba na temu “Zapisnik sljednika jata i imenični genitiv množine u spisima fra Šimuna Milinovića”. Treća sjednica znanstvenog skupa započela je predavanjem prof. dr. Slavka Kovačića sa splitskoga KBF-a “Apostolska vizitacija barske Crkve 1579. godine”. U poslijepodnevnom dijelu rada prof. Ivan Bekavac Basić iz Zagreba govorio je o suradnji fra Šimuna Milinovića u časopisima Banske Hrvatske (Tragom očuvanih Milinovićevih pisama Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Franji Markoviću i Augustu Šenoi). Prof. emer. dr. Ivan Petričević iz Baške Vode govorio je o fra Šimunu Milinoviću i spašavanju natpisa na imotskim stećcima. Prof. fra Nedjeljko Jukić s Franjevačke klasične gimnazije u Sinju govorio je o “Doprinosu fra Šimuna Milinovića poznavanju hrvatskoga biljnog nazivlja”. Posljednji govornik na dvodnevnom skupu bio je prof. Hrvatin Gabrijel Jurišić iz Sinja, koji je predstavio “Autorsku i predmetnu bibliografiju fra Šimuna Milinovića”. U sklopu simpozija predstavljena je knjiga fra Žarka Maretića “Strossmayer – Milinović” (Njihov zajednički rad na uniji). O knjizi, koju je objavila izdavačku kuća “Biakova” iz Zagreba, govorili su urednik Ivan Bekavac Basić, fra Nedjeljko Jukić i autor. Knjiga fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU-u u Zagrebu i dijelom na nekoliko sačuvanih Strossmayerovih pisama Milinoviću.
U rodnoj župi nadbiskupa Milinovića u nedjelju 24. listopada svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Zoran Kutleša, dekan i gvardijan u Imotskom. Prije mise održan je prigodni recital o životu i radu nadbiskupa Milinovića što ga je pripremila s. Marija od Presvetog Srca Petričević a prilagodio ga fra Josip Grbavac. Bogoslužje je uzveličao višeglasni župski zbor pod ravnanjem Renate Kolovrat uz sviranje na orguljama Stipe Sekeleza.