Sinj, (IKA) – Turistička zajednica grada Sinja priredila je u večernjim satima 12. kolovoza dramski prikaz veličanstvene obrane Grada i pobjede nad Turcima, kad je uoči blagdana Velike Gospe 1715. godine samo 700 hrvatskih hrabrih junaka porazilo tursku oružanu silu od 60 tisuća vojnika. Tada su Turci pokušali osvojiti Drniš, ali nisu uspjeli. Na prijevaru su se dokopali Vrlike i nemilosrdno poklali stanovništvo. Osvojili su i popalili Otok. Glavnina turske vojske zauzela i opljačkala Sinj, spalila novu crkvu i više dana opsjedala Tvrđavu.
Dramski se je prikaz odvijao u dva čina na dvije lokacije. Prvi je prikazan na glavnom sinjskom trgu. Turci vode kršćansko roblje, pale Crkvu, a paša se vozi u kočiji i samouvjereno tvrdi da će brzo osvojiti Tvrđavu, sve pobiti i spaliti. Prate ga turski konjanici, a s okolnih zgrada spuštaju se “turski vojnici” (Gorska služba spašavanja), dok prestrašeni građani pred turskom silom bježe u Tvrđavu. Sa svih strana odjekuju topovi i mužari.
Drugi se čin događa na samoj Tvrđavi (“na Gradu”), na kojoj se je odigrala opsada i ostvarila obrana i veličanstvena pobjeda. Mehmed-paša Ćelić poslao je 14. kolovoza glasnika s pismenom porukom da branitelji predaju grad, a da će im on darovati život. Ako se ne predaju, da će ih sve nabiti na kolac. “Ratno vijeće”, nakon rasprave, tajnim glasovanjem, jednoglasno odlučuje da neće predati Grada, nego će ga braniti do posljednje kapi krvi.
Na drugom dijelu Tvrđave u čadoru turskoga paše vlada veselo raspoloženje i uvjerenje da će lako osvojiti Grad i uskoro slaviti pobjedu. Dok se hrabri vojnici spremaju za obranu, narod ide u procesiji noseći Gospinu sliku i pjeva litanije i pokorničke pjesme. Na zidu crkve pojavljuje se velika Gospina slika, a narod uzdiše i moli za pomoć. Čuju se topovi i mužari, a na velikomu ekranu vidi se borba konjanika i pješaka.
Kad vojnici stanu vikati: “Turci biže!”, sve časnike, vojnike, svećenstvo i narod obuzima neopisivo veselje. Jedni mole, drugi pjevaju, svi se grle i ljube, a zapovjednik Grada Balbi javno zahvaljuje Bogorodici Mariji, Majci i Zaštitnici, koja je svomu puku darovala tu veličanstvenu pobjedu.
Više stotina gledatelja uživalo je u tom spektaklu, koji je uprizoren baš na istom mjestu, na kojemu se je odigrala glasovita opsada i pobjeda prije gotovo tri stoljeća.
Na kraju je priređena i zakuska za sve koji su se našli “na Gradu”. Uz ostalo, bilo je pripremljeno više od 1.500 “sinjskih uštipaka”-
Glumci su sutradan poslije podne sudjelovali na misi, koja je slavljena na njihovu nakanu u zavjetnoj Crkvi na Gradu.
Tekst “Opsade” napisao je Velimir Borković, umirovljeni profesor, redatelj je Rade Perković, glumac, nekadašnji redatelj i intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu, a glumili su amateri Gradskoga kazališta iz Sinja, neki alkari i drugi građani. Na sceni su se pojavile povijesne ličnosti – turski, mletački i hrvatski časnici: Mustafa-paša Čelić (Marko Duvnjak), Zorzi Balbi, zapovjednik grada (Željko Viculin), Giovanni Manzecca, zapovjednk posade (Damir Alebić), harmbaše Mate Filipović Grčić (Lovre Tomašević) i Mate Žanko (Saša Miletić), don Ivan Filipović Grčić, kapelan (Bože Pavić), fra Pavao Vučković, gvardijan (fra Gabrijel Jurišić), Vila (Snježana Jadrijević), Mara Litre (Marija Cvrlje-Radović), Anka, njezina kći (Sandra Kovač-Levantin), Slijepac (Petar Radović) i drugi. Nastupili su: članovi “Udruge za očuvanje baštine Cetinskoga kraja”, Sinjske mažoretkinje, nekoliko članova baleta HNK iz Splita i Gorske službe spašavanja također iz Splita, članovi Konjičkoga društva iz Sinja, bubnjari i brojni drugi. Kostime i odore pozajmila su kazališta iz Osijeka, Varaždina i Splita.
Sve je organizirao Ante Latinac, predsjednik Turističke zajednice grada Sinja, a izvedbu su omogućili svojom potporom: Poglavarstvo grada Sinja, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Franjevački samostan Čudotvorne Gospe Sinjske i brojni pojedinci.