Zagreb, (IKA) – „Isus Krist odviše je jaka ličnost u povijesti svijeta, a da ne bi na se privukao pažnju čovječanstva. Nauk njegov odviše odskače nad sve nauke, što ih je svijet čuo i vidio do sada, a da se ne bi ljudi interesirali za nj. Ali, nažalost, mnogi zataje kad valja priznati čitavoga Krista sa svim konsekvencama koje izviru iz njegova nauka. Mnogi bi htjeli biti članovi Kristove Crkve, ali neće nerazrješivost braka. Mnogi bi htjeli miran život na zemlji, ali neće zakon opraštanja… Ako Krista priznajemo svojim kraljem i svojim gospodarom, onda neka se to prije svega i nada sve odrazi u praktičnom životu. Priznajmo ga ne samo onda, kada to koristi našim zemaljskim interesima, nego i onda, kada nas to stoji žrtava”, misli su bl. Alojzija Stepinca iz propovijedi na svetkovinu Krista Kralja, 1941. godine, a izrekao ih je u homiliji don Pejo Orkić, SDB, u subotu 10. veljače, na Stepinčevo, u Karmelu u Brezovici. Istaknuo je da nije moguće pomiriti lažne ideje svijeta s naukom Isusa Krista, kako je učio i svjedočio bl. Alojzije, već valja biti vjeran i odan Kristu Gospodinu i Crkvi. Njegovu vjernost prepoznali su i vrhovni poglavari Crkve, pape, koji su visoko cijenili Stepinčevu hrabrost, neporočnost i odanost Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu.
Tako je blaženi Pavao VI., papa, a ondašnji milanski nadbiskup-kardinal, rekao 12. veljače 1960., između ostalog i ovo: „Da je Stepinac htio od slobodna i ponosna čovjeka postati slijepo poslušnim slugom marksizma, mogao je postati ‘velik’ predstavnik svoga naroda. On to nije htio, i zato je morao pasti… Stepinac neka nas uči. Neka nas nauči pouzdanju i dobroti!” A veliki papa Nade i prijatelj Hrvata, sv. Ivan Pavao II., u prigodi Stepinčeve beatifikacije u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998., naglasio je i ovo: „Prepuni smo danas radosti u zajedničkom zahvaljivanju Bogu za novi plod svetosti što ga hrvatska zemlja pruža Crkvi u osobi mučenika Alojzija Stepinca… U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama…”.
Papa Benedikt XVI. 5. lipnja 2011. kod Večernje u Stepinčevoj katedrali rekao je: „Zasluge toga nezaboravnoga biskupa bitno proizlaze iz njegove vjere: u svojem je životu uvijek čvrsto upravljao pogled na Isusa i Njemu se uvijek suobličavao, sve do toga da je postao živa slika Krista, pa i Krista patnika… Da, postao je ‘branitelj’ Boga na ovoj zemlji, jer je postojano branio istinu i pravo čovjeka da živi s Bogom”. Na kraju homilije propovjednik je zaželio svima snažan život vjere očitovan u svakidašnjoj praksi, kao i vjernost Bogu i Presvetoj Djevici Mariji, uz hrabro svjedočenje za Ljubav i Istinu.
Misno slavlje animirale su čuvarice svetišta pod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić, a za blagdan su se redovnice i štovatelji bl. Alojzija Stepinca pripremali devetnicom i trodnevnicom čija su misna slavlja uz prigodne homilije, predvodili svećenici iz Zagreba: o. Zdravko Barić, SMM, vlč. mr. Andrija Miličević i vlč. Ivica Berdik, župnik u Botincu. U ranim popodnevnim satima hodočasnici iz Splita, štovatelji bl. Alojzija, hodočastili su u Krašić, u Stepinčev Karmel i u njegovu katedralu, pod vodstvom don Šime Doljanina i don Ivana Matkovića, a bilo ih je punih osam autobusa.