Kišinjev, (IKA/KTA) – Pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu započeo je 26. veljače radni dio trodnevnog susreta predsjednika biskupskih konferencija jugoistočne Europe. Organizator susreta je Vijeće europskih biskupskih konferencija, a središnja tema “Prava katolika u društvima u kojima su u manjini; doprinos katolika u ostvarenju zajedničkog društvenog dobra: poteškoće i novi izazovi”.
“Premda smo ‘u manjini’, svjesni smo da naše krajevne Crkve imaju mogućnost i da već daju svoj doprinos zajedničkom dobru društva kroz svoje, makar i ograničene pastoralne institucije posebno na planu prihvaćanja i smještaja te odgoja i potpore obiteljima u potrebi”, kazao je mjesni biskup Anton Cosa. Podsjetio je da je i njemu i rumunjskim biskupima Sveti Otac tijekom pohoda “ad limina” prije petnaestak dana također povjerio dodatni zadatak promicanja kršćanskih vrijednosti u društvu kroz razvoj centara za formaciju u kojima će se mladi moći upoznati s autentičnim vrijednostima kako bi ih svjedočili u sredini u kojoj žive. Istaknuo je da Crkva želi dati svoj doprinos i u procesu izgradnje društva u kojem će vladati pomirenje i solidarnost i koje će biti spremno suočiti se sa sadašnjim procesom sekularizacije.
“Tijekom ovog susreta želimo analizirati posebno stanje krajevnih Crkava u onim zemljama u kojima smo manje brojni i to ne samo na način da govorimo o pravima nego i da potvrdimo osobiti doprinos koji katolici mogu i trebaju ostvariti za zajedničko dobro društva u kojem žive”, kazao je kardinal Puljić, napominjući da su i danas u zemljama jugoistočne Europe, gdje se događaju brze promjene, vidljivi oskudica i razni oblici totalitarizma u procesu nekontroliranog sekularizma. “Tako su npr. obitelji u našim zemljama primorane suočiti se s novim problemima koji su prije bili malo poznati kao što su: nezaposlenost, iseljeništvo, alkoholizam, droga i pobačaj. U tom kontekstu Katolička Crkva pozvana je zauzimati se za opstanak tradicionalnih vrijednosti u našim narodima te ih iznova isticati, snažiti i promicati”, zaključio je kardinal Puljić.
U tijeku boravka u Moldaviji sudionici su se susreli i s predstavnicima vlasti u Kišinjevu. Tako ih je 26. veljače primio moldavski premijer Vlad Filat te izrazio otvorenost na suradnju. “Nadamo se da će se Crkva zauzimati za takvu formaciju naroda koja će u svojim temeljima imati bolja moralna načela na kojima bismo gradili novo društvo. Problemi u Moldaviji su brojni, ali u temelju svih tih problema je moralna kriza. Zato se moramo vratiti korijenu problema. Samo ako znamo odakle dolazimo, znat ćemo kamo idemo. Crkva mora odigrati odlučujuću ulogu na putu Moldavije prema Europi”, istaknuo je premijer Filat. Biskup Cosa premijeru je predstavio ostale biskupe i potvrdio zauzetost Crkve u služenju narodu Moldavije: “Osjećamo se živim dijelom ove zemlje za koju svakog dana, iz vjere i ljubavi, trošimo svoja sredstva da bi narod Moldavije mogao rasti i, kroz solidarnost katoličkog svijeta, iznova otkrivati razlog velike nade. Crkva će preko svojih struktura nastaviti ostvarivati ono što je nužno kako bi se nadvladalo svako stanje socijalne oskudice”. Apostolski nuncij u Republici Moldaviji nadbiskup Francisco-Javier Lozano prenio je Papine pozdrave, jamčeći blizinu Katoličke Crkve narodu Moldavije i ističući potporu Svete Stolice u hodu naroda Moldavije prema punoj integraciji u Europu. Na kraju je predsjednik BK BiH kardinal Puljić istaknuo važnost vjerske slobode i slobode savjesti, rekavši da tamo “gdje političari imaju strategiju promicanja spomenutih sloboda, Crkva podupire sve dobre inicijative”, navodi se u priopćenju Vijeća europskih biskupskih konferencija. Sudionici susreta pohodili su i socijalno-pastoralni biskupijski centar “Kuća Providnosti” i Zakladu “Kraljica mira” koja kroz posebne projekte u Italiji i Moldaviji vodi programe pomoći i socijalne zaštite za žene, žrtve trgovine ljudima, te socijalnu reintegraciju djece s ulice. Susret je završen 28. veljače svečanom euharistijom koju je u katedrali Božanske providnosti u Kišinjevu predvodio kardinal Puljić.
Republika Moldavija ima nešto više od četiri milijuna stanovnika od čega su katolici oko 1 posto odnosno njih oko 20.000. Katolička Crkva u toj zemlji službeno je priznata godine 1993., a od 2000. godine organizirani su u jednu biskupiju koja je podijeljena u 17 župa. U Moldaviji djeluje 18 dijecezanskih i 16 redovničkih svećenika i 2 časna brata te 40 redovnica kao i pet bogoslova. Crkva se ne bavi samo pastoralnim radom nego je aktivna i na socijalnom planu te u “pastoralu ulice”, a veliku važnost pridaje i međureligijskom dijalogu.