Sydney, (IKA) – Na molu Barangaroo, staroj sidnejskoj luci, mladi iz čitavoga svijeta upriličili su papi Benediktu XVI. 17. srpnja svečanu dobrodošlicu. Prema službenim podacima na susretu s Papom je sudjelovalo više od 140.000 mladih okupljenih na molu, dok ih je više od 300.000 pratilo susret na velikim video-zaslonima postavljenim u različitim dijelovima grada među kojima i uz glasovitu sidnejsku Operu.
Na molu Rose Bay u sidnejskoj luci svečani su doček Papi upriličile aboridžinske poglavice tradicionalnim plesom i pjesmama na aboridžinskom dijalektu ali i na različitim jezicima kojima govore domorodačka pučanstva Oceanije. Papa se potom ukrcao na brod “Sydney 2000” kojim je otplovio do mola Barangaroo gdje su mu doček upriličili mladi. Zajedno s Papom, osim članova Papine pratnje u kojoj su bili i kardinali Tarcisio Bertone, George Pell i Stanislaw Rylko, istim je brodom putovalo 530 osoba, uglavnom mladih, sa svih pet kontinenata, među njima i skupina 14 mladih od kojih četvero predstavnika australskog naroda te 10 domorodaca. Brod kojim je plovio Papa pratila je prava flota malih brodica s mladima. Papu je na molu dočekalo mnoštvo razdraganih mladih iz cijeloga svijeta, kako slikovito prenosi agencija SIR, od Meksika do Hrvatske, od Italije do Čilea, od Kine do Libanona, od Zimbabvea do Vijetnama, koji su Papin dolazak pozdravili burnim pljeskom i povicima te mahanjem nacionalnim zastavama i vatikanskim bijelo-žutim zastavicama.
U Papinu čast na molu se postrojila skupina od 43 starija aboridžina s Torresova tjesnaca, “čuvara regije”. Oni su Papu pozdravili na gadigal narječju a nakon toga se pjevao himan “Tu es Petrus” na latinskom jeziku i gadigal narječju te još nekoliko tradicionalnih aboridžinskih pjesama. Papu su na početku susreta pozdravili sidnejski nadbiskup kardinal George Pell i predsjednik Australske biskupske konferencije mons. Philip Wilson.
Dragi prijatelji, životom ne upravlja sudbina. Vaš je osobni život htio Bog, blagoslovio ga je i dao mu jedan cilj! Život nije puki slijed događaja i iskustava, već traženje istine, dobra i lijepoga,. Upravo zbog toga cilja donosimo svoje odluke, svoju slobodu i u istini, dobru i ljepoti nalazimo sreću i radost, poručio je Benedikt XVI. mladima i pozvao ih: “ne dajte da vas prevare oni koji u vama gledaju puke potrošače na tržištu nejednakih mogućnosti, gdje izbor sam u sebi postaje dobro, novost se izdaje pod ljepotu, subjektivno iskustvo zatomljuje istinu”. “Krist nudi više! Štoviše, nudi sve!” jer je Istina, Put pa samim tim i Život, rekao je Papa. Preda mnom se pruža slika sveopće Crkve koja me ostavlja bez daha, istaknuo je Papa, izrazivši dobrodošlicu na susret također nekatolicima i nekršćanima jer “nitko nije dužan ostati izvan” Crkve.
Prisjetivši se “onih pionira – svećenika, redovnica i franjevaca”, od kojih su neki bili i vrlo mladi, koji su stigli na ove obale iz Europe i svojim svjedočanstvom života izgradili “veliki dio današnjeg društvenog i duhovnog naslijeđa” i služili kao nadahnuće “drugom naraštaju”, Benedikt XVI. je spomenuo blaženu Mary MacKillop i blaženog Petera To Rota.
Papa je zatim govorio o “ranama” zemlje: “eroziji, iskrčivanju šuma, rasipanju mineralnih i morskih bogatstava radi pothranjivanja nezasitnog konzumerizma” te je istaknuo “rane” društva. Danas, rekao je, “jedan otrov” prijeti da nagrize ono što je dobro, preko onoga što jesmo navući neku drugu patinu i izvrnuti smisao zbog kojeg smo stvoreni. Spominjući zloporabu alkohola i droge, veličanje nasilja i degradaciju spolnosti, Papa je dodao: “Ima također nešto pogubno i zlokobno u činjenici da se slobodu i toleranciju tako često odvaja od istine”, u uvjerenju da “ne postoji apsolutna istina koja bi vodila naše živote”. Relativizam, koji sve, o čemu god da se radilo, smatra vrijednošću, učinio je iskustvo važnijim od svega. Ali iskustva, upozorio je Papa, ako su otrgnuta od razmišljanja o tome što je dobro i istinito, mogu dovesti do moralne konfuzije, slabljenja načela, gubljenja samopoštovanja pa čak i do očaja.
Zadatak svjedoka nije lak. Mnogo je danas onih koji smatraju da Boga treba ostaviti po strani i da se religiju i vjeru, koliko god da bili prihvatljivi na individualnom planu, mora ili isključiti iz javnoga života ili ih koristiti samo za postizanje usko pragmatičnih ciljeva, primijetio je nadalje Papa.
U tome sekulariziranom pokušaju da se objasni ljudski život i oblikuje društvo malo ili nimalo prostora je ostavljeno za Boga. To se shvaćanje predstavlja kao neutralna snaga, prikazuje se nepristranim, koje sve poštuje, ali zapravo kao i svaka druga ideologija sekularizam nameće globalnu viziju. Ako je Bog nevažan u javnom životu, tada se društvo može oblikovati prema slici u kojoj nema mjesta za Boga, a rasprave i politike vezane uz zajedničko dobro više će se voditi u svjetlu posljedica no načela ukorijenjenih u istini. Međutim, upozorio je Papa, iskustvo pokazuje da kada se Boga izgura u sjenu, mi gubimo sposobnost da prepoznamo red koji vlada u prirodi, svrhu i “dobro”, a ono što se uporno promicalo kao ljudsku ingenioznost ubrzo se pokazalo kao ludost, pohlepa i sebično iskorištavanje.
“Znamo li prepoznati da neotuđivo dostojanstvo svakog pojedinca počiva na njegovu najdubljem identitetu, kao slike Stvoritelja, i da su stoga ljudska prava univerzalna, utemeljena na naravnom zakonu, a nipošto nešto o čemu se može pregovarati ili je rezultat nekog ustupka, a još manje nagodbe”, upitao je Papa mlade, pozvavši ih da razmišljaju o mjestu koje u našem društvu imaju siromašni, starije osobe, doseljenici, osobe čiji se glas ne čuje u javnosti. “Kako je moguće da tolike majke i djeca budu žrtvama kućnog nasilja? Kako je moguće da je najdivniji i najsvetiji čovjekov prostor, majčinsko krilo, postalo mjesto neizrecivog nasilja”, zapitao se Papa. “Dragi prijatelji”, nastavio je, “Božje je stvaranje jedno i dobro. Nenasilje, održivi razvoj, pravednost i mir, briga za naš okoliš od vitalne su važnosti za čovječanstvo.
U svemu tome, ipak, mora se polaziti od dubokog razmišljanja o neotuđivom dostojanstvu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, dostojanstvu koje je dao sam Bog te je stoga nepovredivo”, upozorio je pritom Papa. Prema Benediktu XVI., naš svijet je umoran od pohlepe, izrabljivanja i podjela, dojadili su mu lažni idoli i djelomični odgovori i sit je lažnih obećanja. “Naše srce i naš um”, istaknuo je Papa, “čeznu za pogledom na život u kojem caruje ljubav, gdje se darovi dijele, gdje se gradi jedinstvo, gdje sloboda nalazi vlastiti smisao u istini i gdje se vlastiti identitet otkriva u zajednici u kojoj vlada međusobno poštivanje. To je djelo Duha Svetoga! To je nada koju nudi evanđelje Isusa Krista!” istaknuo je Benedikt XVI. Svoj govor Papa je zaključio željom: “Neka to bude poruka koju ćete ponijeti svijetu iz Sydneya!”