Dubrovnik, (IKA) – Međunarodni znanstveni skup „Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena” održan je 19. i 20. u hotelu „Astarea” u Mlinima, u sklopu trodnevne priprave za svečevu proslavu. Skup je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora dr. don Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je skup organizirao u suradnji sa župom sv. Ilara u Mlinima. Na svečanosti otvorenja nazočnima su se obratili i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, dubrovački biskup Mate Uzinić i župnik župe sv. Ilara mr. don Bernardo Pleše, a pozdrav je uputio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Načelnik Nardelli izrazio je dobrodošlicu sudionicima skupa, rekavši kako vjernici Župe dubrovačke stoljećima štuju sv. Ilara, zahvalivši organizatorima što su taj skup priredili u Mlinima. Župnik Pleše rekao je kako se, prema njegovim saznanjima, sv. Ilar kao zaštitnik župe štuje jedino u Hrvatskoj, pa mnogi kad im kaže da je župnik u župi kojoj je sv. Ilar nebeski zaštitnik pitaju: tko ti je to. Ovaj znanstveni skup organiziran je upravo sa željom da i šira javnost čuje za sv. Ilara i bolje ga upozna. Župnik je također objasnio da je knjižica koju su svi dobili reprint knjige Ante Anića iz 1908. godine „Život svetoga Ilara opata opjevan pučkim stihom uz nekoje povijesne crtice o Župi dubrovačkoj” napravljen za taj skup.
Biskup Uzinić poželio je obilje Božjega blagoslova i uspjeh znanstvenom skupu te izrazio nadu da će on odgovoriti na temu koju su sebi zadali: Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena. „Ali, još se više nadam da će nam odgovor koji će sudionici simpozija dati na to pitanje pomoći da otkrijemo na koji način sv. Ilar može biti aktualan i u naše vrijeme kao svetac i zaštitnik, kojega ćemo nastaviti moliti za zagovor, ali i u kojega ćemo se, zahvaljujući ovom skupu, nastaviti ugledati kako bi nam bio primjer života”.
Dr. Bodrožić rekao je kako je „skup u Mlinima u ozračju župe koja časti spomen sv. Ilara pa je to jedna vrsta hodočašća, onog intelektualnog, sv. Ilaru”. Istaknuo je da na simpoziju uz hrvatske stručnjake sudjeluju i istraživači profesori iz Italije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, a izlaganje je pripremio i profesor iz Slovenije. Govoreći o sv. Jeronimu, zahvaljujući kojemu se danas više zna o sv. Ilaru, dr. Bodrožić istaknuo je bogato teološko nasljeđe koje je sv. Jeronim, kojemu se uskoro navršava 1600. obljetnica smrti, iza sebe ostavio te izrazio nadu da će taj simpozij biti svima poticaj za daljnja jeronimovska istraživanja. „Ilar kao monah i svjedok Isusa Krista pomagao je u svoje vrijeme da se društvo u kojemu je živio evangelizira oslobađajući ga od natruha poganstva koje je zarobljavalo ljude. Svjedočio je autentičnu kršćansku slobodu kao nasušnu potrebu društvu svoga vremena. Ovaj skup ima svoju aktualnost i po tome što se danas oko nas događa obrnuti proces, kojem bi se trebalo oduprijeti, a riječ je o procesu poganizacije društva, te nam je potrebno imati autentične svjedoke koji mogu taj proces zaustaviti, te pokrenuti one pozitivne tijekove u društvu, kao što je sveti Ilar poticao u svoje vrijeme”, rekao je na otvorenju dr. Bodrožić.
Prvog dana skupa održano je sedam izlaganja: „Sveti Hilarion u kontekstu teoloških rasprava svoga vremena” (Anto Barišić, Zagreb, Hrvatska), „Hilarion između bijega od ljudi i zauzimanja za njih” (Andrea Filić, Zagreb, Hrvatska), „Sveti Hilarion – otac asketa i pokornika palestinske pustinje” (Vanda Kraft Soić, Zagreb, Hrvatska), „Hilarion kao učenik i sluga Kristov” (Ivan Bodrožić, Zagreb, Hrvatska), „Hilarion između slobodne volje i milosti” (Josip Knežević, Sarajevo, BiH), „Smisao i cilj Jeronimovih hagiografskih djela” (Miran Špelič, Ljubljana, Slovenija), i „Liturgija i monaški život prema Jeronimovim hagiografijama” (Silvio Košćak, Zagreb, Hrvatska).
Drugog dana skupa predstavljeno je preostalih šest izlaganja: „’Gol i oboružan u Kristu’ (Vita Hilar. 2,7): askeza, čudesa i egzorcizmi u Jeronimovu Životu sv. Hilariona” (Roberta Franchi, Budimpešta, Mađarska), „Retoričke figure u Epilogu Života sv. Hilariona i druga dva Jeronimova životopisa svetaca” (Basyli Degorski, Rim, Italija), „Hilarion na Siciliji” (Benedetto Clausi, Calabria, Italija), „Legenda o svetom Hilarionu u starijoj hrvatskoj književnosti” (Vesna Stipčević Badurina, Zagreb, Hrvatska), „Kult sv. Ilara na dubrovačkom području” (Vinicije Lupis, Dubrovnik, Hrvatska) i „Legende o sv. Ilaru u usmenoj tradiciji” (Jelena Obradović Mojaš, Dubrovnik, Hrvatska). Kako neki od znanstvenika nisu mogli nazočiti skupu, njihovi su radovi pročitani ili su ih oni sami predstavili putem video snimke.
U izjavi po završetku skupa dr. Bodrožić kazao je: „Zadovoljan sam da se ovaj skup održao i da smo mogli na znanstvenoj razini obraditi povijesne okolnosti i sam život sv. Hilariona (Ilara), a onda i njegov utjecaj koji se kasnije kroz stoljeća širio putem legendi, štovanja, prisutnosti bilo u tekstovima bilo u pučkoj predaji. Tako da mislim da je ovo bila jedna vrijedna stvar u koju smo uložili i snage i truda. Pozvali smo također stručnjake izvana koji su nam mogli dati prave osvrte na sam svečev život te smo mogli produbiti ovu tematiku.” Dodao je i kako ovakvi znanstveni susreti možda više zanimaju krug znanstvenika koji se time bave, ali mogu također biti poticajni i za župu i pastoral u župi kroz nove ideje na tom tragu. „Ono što dođe kao znanstvena informacija, kao znanstveno istraživanje pomaže nam da dođemo i do jasnijih spoznaja i motivacija koje je mogao imati sv. Ilar u svom životu. On je opisan u jednom hagiografskom ruhu, potom su nastale kroz vrijeme mnoge legende, ali znanost pomaže da dođemo do onih informacija o uporištu koje je on imao, a to je uporište u vjeri koja ga je nadahnjivala da živi dosljednim, neporočnim, čistim životom, i da tako bude primjer za druge. To može biti poticaj i u našim vremenima, koja su pomalo vremena vraćanja poganizacije bilo na tih bilo na otvoren način, jer je Hilarion bio, kao što je istaknuto u više predavanja, važan pojedinac koji se odazvao Kristovom pozivu, svjedočio i pomagao Crkvi četvrtog stoljeća koja je bila dobila slobodu da nadiđe poganstvo i poganske tradicije. Također i da bude poticaj kršćanima da ne žive mlako, dvolično i na način nedostojan Evanđelja.”
U stankama sesija i na kraju skupa sudionici su imali prigodu postavljati pitanja i izmijeniti mišljenja, a posjetili su i špilju Šipun uz koju se veže legenda da je u njoj živio zmaj kojeg je ubio sv. Ilar. Najavljeno je i kako se planira izdavanje zbornika radova s toga skupa.
U subotu 21. listopada u Mlinima je svečev blagdan svečano proslavljen misom koju je predvodio dubrovački biskup. Trodnevnu duhovnu pripravu za blagdan vodili su dubrovački svećenici don Stanko Lasić, don Robert Čibarić i don Josip Barišić.
Sveti Hilarion (Ilar) iz Gaze živio je krajem trećeg i u većem dijelu četvrtog stoljeća. S petnaest godina otišao je živjeti u pustinju, ali je više puta mijenjao mjesto gdje je boravio jer su ga ljudi tražili kako bi im pomagao u njihovim poteškoćama i bolestima. Bio je učenik sv. Antuna Pustinjaka i stalno je težio povratku pustinjačkom načinu života. Na područje Cavtata i Župe dubrovačke došao je u starijoj životnoj dobi te se predaja o njegovom boravku i onom što je učinio čuva u narodu. O njemu se najviše zna iz djela sv. Jeronima „Vita Hilarionis”.