Bergisch Gladbach, (IKA) – “Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere”, tema je 39. godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, koji je započeo u utorak 12. listopada u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Okupljene sudionike, njih više od 100, ponajviše iz Njemačke, a i iz drugih zapadnoeuropskih zemalja, među kojima su bili i delegati za skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić i za Francusku i okolne zemlje vlč. Stjepan Čukman, pozdravio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj i novoimenovani ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić, koji je i otvorio rad skupa.
Prenio je pozdrave hrvatskih kardinala, nadbiskupa i biskupa, provincijalki i provincijala, na poseban način novoizabranog predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevskog pomoćnog biskupa Pere Sudara. Potom je dr. Adolf Polegubić uveo u skup, istaknuvši kako tema zadire u pitanje tajne života u suvremenom odnosu znanosti i vjere, te je to prilika da pastoralni djelatnici dobiju odgovore na brojna i osjetljiva pitanja s kojima se suočavaju u svojoj pastoralnoj praksi.

Predavanje o suvremenim dinamikama odnosa znanosti i vjere pod vidom izazova i perspektive održao je prof. dr. Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je kako je kršćansko svjedočenje samo onda uistinu svjedočenje kada egzistencijalno potvrđuje stil života koji je otkriva dubinu bogatstva ljubavi prema životu koja se temelji na darovanoj ljubavi prema Bogu i bližnjima. Iz takve svijesti i iz takve prakse raste i razvija se jedna sasvim nova, izvorna i autentična duhovnost života. Njezina karakteristika nije pozitivizam, tj. ljudska volja za kontroliranjem, nego “život po Duhu, s Duhom i u Duhu koji oživljava naša smrtna tijela, koji prožima svaku molekulu našega tijela, koji obnavlja naše pameti, koji obraća naša srca, koji se razlijeva po svim dijagonalama i paralelama naše egzistencije, koji nas preobražava u hram Božji, koji nam daje božansku mudrost i snagu da možemo odgovoriti na sve izazove sadašnjega vremena”.
O ljudskom životu i dostojanstvu govorio je dr. fra Luka Tomašević s KBF-a Sveučilišta u Splitu. Između ostaloga upozorio je da još nije napravljeno sustavno ispitivanje o ljudskom dostojanstvu, o njegovu značenju poimanja kroz povijest, bilo filozofije, bilo teologije, a važno je ispitati njegove temelje i preko njega potražiti odgovore važne za bioetiku. Dr. Ivan Kešina s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu govorio je o izazovima nove eugenike, koja afirmira primat prava nad etikom te unaprijed onemogućuje kritiku prikrivenih eugeničkih tendencija. Ono što je pojedinac u stanju realizirati snagom slobodnog izbora, moralno je opravdano sve dotle dok njegov izbor ne ugrožava ili ne ograničava slobodu izbora drugih. Premda je između stare i nove eugenike došlo do promjene paradigme, rezultati su po čovjeka jednako tragični jer se eliminiraju, selektiraju i ubijaju oni koji nekima ne odgovaraju kvalitetom, zdravljem, radnom sposobnošću, itd.
Misno slavlje toga dana predvodio je i propovijedao pomoćni biskup Kölnske nadbiskupije Heiner Koch, koji je na čelu Međunacionalnog katoličkog dušobrižništva u toj nadbiskupiji. Ravnatelj Bebić zahvalio je Crkvi u Njemačkoj za sve što je učinila za Hrvate katolike u toj zemlji, a mons. Koch hrvatskim dušobrižnicima na pomoći koju pružaju u cjelokupnom pastoralnom djelovanju Katoličke Crkve u Njemačkoj. Okupljene je pozdravio i ravnatelj dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije mons. Wolfgang Miehle, potičući okupljene na zauzetiji kooperativni pastoral s njemačkim i drugim katolicima u toj zemlji. U večernjim satima priređen je i duhovno-kulturni program te predstavljeni zbornik radova s pastoralnog skupa održanog protekloga listopada u Vinkovcima o teološkom promišljanju o pastoralu samaca i knjiga dr. Tončija Matulića “Tužaljke kamenja hrvatske pustinje”, nedavno objavljene u izdanju Glasa Koncila.

Drugoga dana skupa dr. Kešina govorio je o pragmatičko-utilitarističkom mentalitetu, u suglasju s ideologijom ekstremnog individualizma i ideologijom tehnicizma, koje predstavljaju temelj nove eugenike, teoretski opravdava i životno prakticira kontracepcijska sredstva, legalizaciju namjernog pobačaja, medicinski potpomognutu, izvantjelesnu, umjetnu oplodnju, preimplantacijsku i prenatalnu dijagnostiku, kloniranje i primjenu ostalih metoda genetičkog inženjeringa, eutanaziju i potpomognuto samoubojstvo, seksualno iživljavanje, itd. Sve to ukazuje na činjenicu da znanstveno-tehnološki napredak reprodukcijske medicine ne pogoduje čovjeku kao osobi, istaknuo je. Dr. Tomašević govorio je, pak, o odgoju spolnosti kojemu je osnovni cilj odgajati za slobodu i odgovornost vlastite spolnosti, što je, zapravo, i osnovna svrha moralnog odgoja koji nikada ne smije biti niz zabrana, već promicanje čovjeka i njegova dostojanstva. Pokorničko bogoslužje i misno slavlje toga dana predvodio je dr. Matulić. Sudionici su se ujedno oprostili od dugogodišnje djelatnice Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni Ane Drežnjak i voditelja Hrvatske katoličke misije Mannheim Vinka Radića koji odlaze u mirovinu te delegata fra Josipa Bebića koji odlazi na službu ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Posljednjega dana skupa, 14. listopada, dr. Matulić govorio je o tajni života u ozračju znanstveno-tehničkog napretka pod vidom ovladavanja životom i/ili služenja životu. Priređen je i okrugli stol u kojem su sudjelovala sva trojica predavača dr. Matulić, dr. Tomašević i dr. Ivan Kešina, a misu je predvodio dr. Tomašević. Skup je zatvorio ravnatelj Bebić koji je zahvalio okupljenima na odazivu i pozvao ih na skup sljedeće godine u Bad Honnef.